HRVATI U SLOVENIJI UČINILI MALI ALI VRLO ZNAČAJAN POMAK

Hrvati u Sloveniji su u lipnju izborili značajan pomak u priznavanju svojega pravnoga statusnoga položaja u Sloveniji kao narodne zajednice , koja broji oko 50 tisuća ljudi, među kojima i više tisuća autohtonih Hrvata, koji već stoljećima žive na području današnje Slovenije.

Savez hrvatskih društava u Sloveniji, kojega vodi Đanino Kutnjak, a živi  u pograničnoj multietničkoj Lendavi. U višegodišnjim traženjima načina, putova i pravih adresa za ostvarivanje svojih nacionalnih prava, u mjesecu lipnju ove godine postignut je dogovor sa najvišim slovenskim organom za rješavanje pitanja narodnosti o zakonskome uređivanju i rješavanju statusa Hrvata u Sloveniji. Predsjednik Saveza hrvatskih društava Đanino Kutnjak je početkom ove godine, uz potpunu suglasnost svih hrvatskih društava u Sloveniji pokrenuo seriju postupnih razgovora sa nadležnim tijelima Republike Slovenije s ciljem pokretanja rješavanja statusa Hrvata sa mrtve točke i zapleta iz kojega se nije vidjelo rješenje. Naime, pravo rješenje jest u priznavanju hrvatske nacionalne manjine, ali to je moguće u Sloveniji ostvariti samo sa promjenom Ustava. U tom smislu bilo je nekih akcija, koje su više zamagljivale nego osvjetljavale problem, kako za hrvatsku, tako i za druge nepriznate, a vrlo brojne narodne zajednice u Sloveniji. Na temelju Deklaracije slovenskoga parlamenta bilo je ustanovljeno Vijeće za rješavanje pitanja narodnih zajednica u Sloveniji, kojega vodi ministar kulture kao predsjednik Vijeća. Ni rad tog Vijeća nije dao nikakve rezultate, barem ne do sada.

Praktično je trebalo krenuti iz početka i tražiti odgovore na pitanja, koje je postavio Savez Hrvatskih društava u Sloveniji: koje to slovensko državno tijelo rješava pitanja narodnosti, koje zakonske uvjete treba ostvariti za djelovanje takvoga Vijeća ili za drugi put do rješenja, te koje ustanove hrvatske kulture treba i može imati hrvatski narod, koji živi  u Sloveniji.

Najprije se krenulo od sastanka kod predsjednika slovenskoga parlamenta dr.Milana Brgleza. Obostranom razmjenom mišljenja došlo se do zaključka, da se treba usredotočiti na stvaranje uvjeta kulturnoga djelovanja Hrvata u Sloveniji i tražiti zakonska rješenja statusa Hrvata kao brojne narodne zajednice, koja živi u Sloveniji. Na poticaj predsjednika parlamenta održan je radni sastanak sa predsjednikom parlamentarnoga Odbora kulture Draganom Matićem, koji nam je otvorio put prema ministru kulture, što je bila i sugestija predsjednika parlamenta. U lipnju je ostvaren temeljit radni sastanak sa ministrom kulture Antonom Peršakom, gdje je zaključeno, da se učinkovito organizira i unapredi djelovanje Vijeća za pitanja narodnosti i da ministar Peršak, kao predsjednik Vijeća, u slovenskoj vladi predlaže rješenja tih pitanja. Savez hrvatskih društava je na ovome sastanku i konkretno predložio  pripremu nacrta Zakona, s kojim bi u parlamentarnome postupku postiglo rješenje za statusa narodne zajednice u Sloveniji, vjerojatno i za druge narodne zajednice. Ova inicijativa Saveza hrvatskih društava primljena je dobro u slovenskim političkim krugovima i ministar kulture je, nakon konsultacije sa predstavnikom parlamenta, sugerirao da Savez hrvatskih društava predloži taj postupak. Već nekoliko dana zatim, slovenska vlada dobila je prijedlog Saveza hrvatskih društava, u kojemu je obrazloženo, da model prema kojemu je usvojen i primijenjen Zakon o Romskoj zajednici u Sloveniji, može biti koristan i za hrvatsku zajednicu, jer bi djelovanje Hrvata dobilo zakonske okvire i nove materijalne uvjete.

U istome sklopu, ne manje značajan je i dogovor da Hrvatska zajednica u Sloveniji može ići na ustanovljenje Zavoda za hrvatsku kulturu u  Sloveniji, ako uz podršku matične države Hrvatske osigura potrebne kadrovske i materijalne uvjete.

Sve ovo što je postignuto u ovoj godini, posebice u mjesecu lipnju, nije puno, nije ono što bi trebalo u konačnici, ali je daleko više od onoga što je ili bolje reći što nije, ostvareno od ostvarenja samostalnosti Republike Hrvatske i ustanovljenja Saveza hrvatskih društava u Sloveniji. Nije manje važna ni činjenica, da je ovakav radni i konstruktivni dogovor sa slovenskim državnim organima zapravo jedan od konkretnih primjera dobre suradnje Slovenije i Hrvatske, ali ujedno i putokaz, da za takve primjere treba uložiti i napora i ustrajnosti, da se ostvare ciljevi, unatoč tome što je do konačnoga cilja priznanja  hrvatske manjine u Sloveniji još realno dosta daleko.

Ivan BOTTERI


6. sabor

Tradicionalni Sabor hrvatske kulture Hrvata koji žive u Sloveniji, održan je 20. maja u Velenju. Organizaciju je preuzelo Kulturno društvo Međimurje Velenje.  Pokroviteljstvo Sabora hrvatske kulture su preuzeli: predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović i Predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor. Predstavilo se 9 hrvatskih društava iz cijele Slovenije. Program se odvijao u lijepom modernom prostoru Kulturnog domu Velenje.

Nakon uvodne skladbe Sabora slijedili su kratki pozdravni govori predsjednika Saveza HKDS, Đanina Kutnjaka i predsjednika HKD Međimurje Velenje, Matije Blagusa. Predsjednik HKDS, Đanino Kutnjak je istaknuo da sa sudjelovanjem na Saborima hrvatske kulture želimo pokazati s čime Hrvati koji žive u Sloveniji mogu doprinijeti razvoju kulture u mjestima gdje žive. Isto tako želimo pokazati kako svake godine napredujemo i kako smo uspješniji u svojem radu.

Slijedili su nastupi društava. KD Međimurje Velenje ima bogatu 20 godišnju tradiciju. Uz folklornu i tamburašku sekciju imaju još dramsko-kulturnu i kuharsku sekciju. Dječji predškolski zbor „Žabice“ iz HKDM Ljubljana je raznježio publiku u dvorani svojom izvedbom 3 pjesme. Isto tako su se s bogatim programom predstavili njihovi stariji članovi. Katica Špiranec iz HD Ljubljana nas je dirnula recitacijom svoje pjesme »Majci hrvatskoj«. Kulturnu baštinu Hrvata iz Srednje Bosne je predstavilo HKD Kom  ušina.  

Svojim nastupom punim energije su podigli raspoloženje u cijeloj dvorani. Klapa Dalmar iz HKD Maribor je oduševila izvrsnom vokalnom izvedbom dalmatinskih pjesama.

 

Ponovno su nas podigli na noge folkloraši i tamburaši HKD Pomurje Lendava, svojom izvedbom Međimurskih plesova i kola. Vokalna skupina Hrvatski pleter iz HKUD Novo Mesto je svojom već tradicionalno odličnom izvedbom publici predstavila hrvatske pjesme. Folklorno DM Ljubljana je izvelo splet zagorskih plesova. Prijepodnevni dio susreta je zaključen virtuoznom izvedbom „Pjesme rastanka“ u izvedbi tamburaškog društva HKD Pomurje kojom su izmamili gromoglasan pljesak. Poslije nastupa i zajedničkog ručka smo svi sudjelujući imali priliku upoznati Velenje i okolicu kružnom vožnjom turističkim autobusom uz odlično vođenje turističke vodičke.

Završni dio Sabora se odvijao u dvorani restauracije „Jakec“ uz svečanu večeru.

Nakon izvedbe obiju državnih himni u interpretaciji školskog zbora osnovne škole Velenje, slijedili su pozdravni govori. Predsjednik ZHKDS Đanino Kutnjak se zahvalio domaćinima za besprijekornu organizacijo 6. Sabora hrvatske kulture. Posebno se zahvalio županu općine  Velenje, Bojanu Kontiču na prelijepom prijemu u vili Bianca.

Veleposlanica Repulike Hrvatske u Republiki Sloveniji, Vesna Terzić  nas je sve srdačno pozdravila i istaknula da je to Sabor naše kulture koji doprinosi održavanju prijateljskih veza između oba naroda. Zahvalila se svima za uloženi trud, zanos i samoprijegor. Milan Bošnjak savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu je srdačno pozdravio sve prisutne. Ivana Perkušić iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH je istaknula kako nas složnost i zajedništvo nosi i održava u zajedništvu.

Predsjednicima društava su na kraju podijeljene zahvalnice za uloženi trud za uspješan rad društava. Nakon toga je slijedio program »Izvođači za izvođače«. Uz glazbu i pjesmu, dobru večeru i odlične kolače velenjskih članica je druženje trajalo dugo u noć.

Na kraju se moramo svi prisutni zahvaliti KD Međimurje Velenje za besprijekornu organizaciju 6. Sabora. Lijepe uspomene na taj nezaboravni događaj će nas pratit  do slijedeće godine, kada ćemo se ponovno susresti na saboru u Novom Mestu.

Tekst: Andrea Magyar

HKD Pomurje

DSC07587 DSC07590 DSC07579 DSC07578 DSC07575

KULTURNI I JEZIČNI PROGRAMI ZA Y GENERACIJU

Hrvatske matice iseljenika središnja je nacionalna ustanova čija je misija očuvanje hrvatskog nacionalnog, jezičnog i kulturnog identiteta među pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske (RH). Stoga provodi brojne kulturne, folklorne, obrazovne, nakladničke, informativne, ekološke, sportske i druge programe, prilagođavajući ih specifičnostima hrvatskih zajednica te interesima pojedinaca. Uz tradicionalne Matičine programe (škole jezika i kulture, razne radionice stvaralaštva mladih, časopise i književne programe), zadnjih četvrt stoljeća Hrvatska matica iseljenika zakoračila je u digitalnu epohu (www.matis.hr), oplemenivši svoj program informacijsko-komunikacijskim sredstvima i multimedijskim metodičkim postupcima koji iseljeništvu pružaju reprezentativne uzorke nacionalnog stvaralaštva, uključujući češće posjete i turneje iseljenika starome zavičaju. Osnovana je 1951. godine pod nazivom Matica iseljenika Hrvatske. Najstarija je naša ustanova koja 65 godina organizirano skrbi o migrantima s ovih geografskih prostora, čiji su putovi od sredine drugog tisućljeća vodili na sve četiri strane svijeta. U zgradu na lokaciji Trg Stjepana Radića 3 u središtu Zagreba, u kojoj joj je i danas sjedište, useljava se 1965. godine. Velebno zdanje sufinancirali su hrvatski iseljenici iz Amerike, a cijeli kompleks, koji obuhvaća i Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog ima svojstvo zaštićenog kulturnoga dobra. Od Matičine palače prema Novome Zagrebu i Zračnoj luci Franje Tuđmana znakovito se pruža najljepša gradska Ulica Hrvatske bratske zajednice u znak zahvalnosti glavnoga grada svih Hrvata cjelokupnom iseljeništvu za ljubav koju pruža svojoj domovini u raznim oblicima. Ulicu krasi skulptura glasovitog zagrebačkoga gradonačelnika i Matičina predsjednika sedamdesetih iz doba Hrvatskoga proljeća Većeslava Holjevca, koji je prvi prepoznao potencijale iseljeništva i napisao nultu znanstvenu knjigu o hrvatskoj dijaspori (Hrvati izvan domovine, 1967.), te velebna zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, čija knjižna građa sadrži cjelokupnu pisanu riječ (iseljene) Hrvatske od Gutenbergova doba do digitalne epohe u kojoj su zadnjih desetljeća i svesci ovog časopisa Hrvata iz Slovenije – Korijeni.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA 3 folklor

Sinergija Matice i Državnog ureda za Hrvate izvan RH
Padom Željezne zavjese i stvaranjem neovisne i demokratske Republike Hrvatske (RH) institucija je preimenovana u Hrvatsku maticu iseljenika, proširivši suradnju s heterogenim iseljeničkim zajednicama, rasterećena bilo kakvog ideološkog koncepta, i od 1990. djeluje na temelju Zakona o Hrvatskoj matici iseljenika (NN, 59/1990.) koji je donio parlament, davši ustanovi pravnu poziciju za suradnju s hrvatskim građanima u svijetu. Institucionalnom izgradnjom mlade hrvatske države osnivačka prava HMI u ime RH danas obavlja središnje državno tijelo – Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske temeljem Zakon o odnosima RH s Hrvatima izvan RH ( NN, 124/2011., 16/2012.), a u okviru Strategije o suradnji RH s Hrvatima izvan RH (NN, 14/2011.). Strategijom i zakonom o odnosima države Hrvatske s Hrvatima izvan RH stvorene su moderne institucionalne pretpostavke za naše sustavno aktivno sudioništvo u planetarno rastućoj suvremenoj mobilnosti, prema čijim se odredbama trenutačno u Vladi RH usklađuje Zakon o HMI za učinkovitiju suradnje s pripadnicima hrvatskog naroda koji žive izvan granica Lijepe Naše.

DAKOVO,08.07.2007. DJAKOVACKI VEZOVI FOTO:EMICA ELVEDJI DESK5 Interliber

Zajednička nam je misija
razvitka hrvatskog etničkog i kulturnog identiteta i očuvanje materinskoga jezika i to s nove pozicije hrvatskoga kao jednog od službenih jezika Europske unije, čija je Republika Hrvatska punopravna članica. Očuvanje hrvatskog identiteta i jezika naših ljudi u domicilnim zemljama vrlo je složen zadatak budući da Hrvata i građana hrvatskog podrijetla u svijetu ima oko 3,5 milijuna, a dobar dio njih više ne govori hrvatskim jezikom. Republika Slovenija jedina je članica Vijeća Europe od 12 zemalja u kojima živi hrvatska manjina u srednjoj i jugoistočnoj Europi, koja nije uskladila status hrvatskog jezika s standardima iz Okvirne konvencije Vijeća Europe o zaštiti nacionalnih manjina i Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima. S druge strane, Republika Hrvatska kao članica Vijeća Europe točno dva desetljeća i europske zajednice naroda koja obuhvaća 47 država, obvezala se poticati demokratski razvoj, ljudska prava i slobodu medija, odnosno primjenjivati europske standarde o tim najbitnijim pitanjima demokracije o čemu vjerodostojno svjedoči status slovenske manjine u RH. U cijeloj Europi, procjenjuje se, ima 307 manjinskih zajednica s više od 103 milijuna pripadnika. Prema tome svaki je 7. Europljanin pripadnik neke nacionalne ili etničke manjine. U toj golemoj skupini je i pola milijuna pripadnika hrvatskih etničkih zajednica koje žive stoljećima izvan matične zemlje kao građani slijedećih država: Austrije, Bugarske, Crne Gore, Češke, Italije, Kosova, Mađarske, Makedonije, Rumunjske, Slovačke, Srbije i Slovenije.

Danas, Hrvatska matica iseljenika – (www.matis.hr), stvara tehnološke infrastrukturne pretpostavke za suradnju s Y generacijom, koja stasa u domicilnim višejezičnim i višekulturnim sredinama svijeta kamo su se Hrvati raselili – sudjelujući u sva tri globalna migracijska vala kao dio europskih migracija u Novi svijet, dijeleći pri tom sudbinu ostalih iseljeničkih naroda. Povijesne, političke, nacionalne, vjerske, ekonomske, socijalne i druge okolnosti uzrokovale su iseljavanje stanovništva iz Hrvatske od 15. stoljeća do suvremenoga doba. Logično je stoga da Matičin interaktivni web portal bilježi na stotine tisuća posjeta dnevno! Rasprave o iseljenicima i identitetu migranata u zemljama prihvata danas su prisutnije nego ikada prije jer je znatiželja suvremenoga doba povezana sa globalizacijskim procesima i novim blagodatima društvenih mreža koje kreiraju novu zavičajnost. Time i hrvatski migranti, osim dosadašnje dominantne uloge glavnih sudionika na tržištu radne snage, dobivaju novu socijalno i kulturno integrirajuću ulogu na svim razinama – pogotovo što je početkom 21. stoljeća svaka 35. osoba na Zemlji međunarodni migrant.

  Zagreb, 11.11.2016 - Premijer Andrej Plenkoviæ obišao je Interliber u pratnji ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek i direktorice Zagrebaèkog Velesajma Dine Tomiæ. Na slici premijer Andrej Plenkoviæ stavlja poruku na zid Školske knjige. foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIÆ/ ik

Ustroj HMI
Hrvatsku maticu iseljenika vodi Upravni odbor sastavljen od uglednih predstavnika hrvatske kulturne, znanstvene, gospodarske i političke zajednice, a imenuje ga i razrješava Vladin Ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Upravni odbor odlučuje o programskim ciljevima Hrvatske matice iseljenika i cjelovitom sadržaju i opsegu njezinog djelovanja te nadzire provedbu programa. Maticom rukovodi ravnatelj kojega na prijedlog Vlade RH i Državnog ureda imenuje Upravni odbor. Tako je aktualna Matičina ravnateljica profesorica Mirjana Ana Maria Piskulić, višegodišnja diplomatkinja i sama dijete iseljenika iz Južnoafričke Republike.
HMI ima više radnih jedinica, od kojih izdvajamo, Odjel za školstvo, znanost i sport, čija je rukovoditeljica Lada Kanajet Šimić, prof. (e-mail: lada@matis.hr); Odjel za kulturu s Odsjekom iseljeničke baštine, kojem je rukovoditeljica Srebrenka Šeravić, prof. (e-mail: folklor@matis.hr); Odjel za hrvatske manjine, kojeg rukvodi Marin Knezović, mr. sc. (e-mail: marin.knezovic@matis.hr); Odjel za nakladništvo, kojeg rukvodi autorica ovih redaka Vesna Kukavica, prof. (e-mail: vesna@matis.hr)… Središnji ured HMI nalazi se u Zagrebu, a u četiri regionalna centara djeluju područni uredi, i to u Rijeci, Splitu, Dubrovniku i Vukovaru. Hrvatska matica iseljenika u prosjeku godišnje realizira 60 programa u kojima sudjeluju na stotine hrvatskih udruga sa svih kontinenata – od Sjeverne i Južne Amerike, Afrike, Australije i Novoga Zelanda do Europe.
Opis programa: priključite se Matičinim ljetnim školama i radionicama!
Hrvatska matica iseljenika priređuje jezične, kulturne, baštinske, obrazovne, nakladničke, ekološke, sportske i informativne programe uz podršku suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
Tako se u RH i inozemstvu tradicionalno priređuju: Škole i radionice hrvatskog jezika, povijesti i kulture; Škole i radionice folklora tj. tradicijske plesne i glazbene kulture kao i etnoradionice izrade narodnoga ruha; Filmske i kazališne radionice; Seminari za usavršavanje novinara za rad s novim medijima; Festivali i glazbeno-scenske manifestacije kulturnoga stvaralaštva; Manifestacije iz svijeta knjige, prevodilaštva i knjižničarske djelatnosti te literarna natjecanja mladih i onih pisaca u zrelijoj dobi, kao i stručne tribine s interkulturalnom tematikom, uz stvaranje Matičinog digitalnog repozitorija iseljeničkih knjiga s otvorenim pristupom; Izdaju se časopisi i serijske publikacije (elektronički dnevnik tj. web portal HMI, mjesečnik časopis Matica, godišnjak Hrvatski iseljenički zbornik); Tiskaju se knjige i prezentira se nakladništvo na novim medijima; Izložbe i manifestacije iz područja likovne umjetnosti, te galerijsko-muzejske djelatnosti s izgradnjom središnjeg baštinskog depoa iseljeništva. Matica desetljećima organizira: Stručne skupove iz područja stvaralaštva izvan matične zemlje; Stručne ekskurzije učenika i studenata kao i sportaša hrvatskih korijena; Gostovanja i razmjene kulturnih udruga i grupa iz domovine i svijeta kao i sportske susrete i natjecanja. Uključuje se Matica i u organizaciju te promidžbu gospodarskih foruma dijaspore posljednjih desetljeća i sl.
Eto stotine razloga da već ovoga ljeta uputite svoju djecu na oplemenjeno ljetovanje u domovinu Hrvatsku, kako bi usput uživali u usavršavanju hrvatskoga jezika i boljem poznavanju suvremene kulturne produkcije Republike Hrvatske. Ne zaboravite, suvremena mobilnost podrazumijeva i upućivanje mladih na studij na mnoštvo atraktivnih sveučilišnih programa diljem Lijepe Naše od Dubrovnika, Splita, Zadra, Pule, Rijeke, do Varaždina, Čakovca, Osijeka i Zagreba.

Turneje iseljenika i ekskurzije hrvatskih manjinaca iz susjedstva
Uz strance koji žele upoznati kulturu svojih prijatelja iz Hrvatske među kojima su najbrojniji Slovenci, kulturni turizam Hrvatske, koji na poseban način potiče HMI, sve više privlači brojne potomke hrvatskih iseljenika. Dolaze mladi iz svjetskih metropola koje su izrasle uz staze prošlostoljetnih smolonosnih, salitrenih i zlatnih groznica sa raznih meridijana od juga Afrike do Patagonije i novozelandskoga Južnog otoka, gdje je tijekom 19. i 20. stoljeća osiguravan ekonomski prosperitet raseljenim hrvatskim obiteljima. Hrvatski građani iz europskih zemalja tradicionalno provode godišnji odmor na Jadranu, uz konzumiranje kulturnog i vjerskog turizma, kojima prednost daje drugi naraštaj naših iseljenika, onaj s visokom naobrazbom i neobičnim izgovorom hrvatskog jezika. Ta je migrantska skupina zapravo već više desetljeća zamijenila ljetovanje kod rodbine radoznalim turama s ciljem upoznavanja (tradicijske) kulture Hrvatskoga zagorja, Međimurja, Slavonije i Baranje, Istre, Kvarnera i Dalmacije, gdje su im rođeni preci. Takvim su turama skloni i američki i kanadski Hrvati iz kulturnih udruga koje djeluju u sklopu naše najstarije iseljeničke Omladinske kulturne federacije Hrvatske bratske zajednice Amerike.
Evo ideje, vaš tradicionalni projekt stvaralaštva koja se najljepše vidi u godišnjoj manifestaciji Sabor hrvatske kulture u Sloveniji – reprizirajte u jednom od hrvatskih kulturnih središta s ove strane granice, kako bi kulturna javnost iz domovine iz prve ruke upoznala stvaralaštvo Hrvata iz Slovenije. ( Vesna Kukavica
E mail: vesna@matis.hr)


Stručno usavršavanje za učitelje hrvatskog jezika

Kao i svake godine, Agencija za odgoj i obrazovanje organizirala je stručno usavršavanje za odgojitelje, učitelje i nastavnike pripadnika hrvatske nacionalne manjine, iseljenika i Hrvata u BiH, ove godine u Zagrebu od 4. do 8. srpnja. Kada na ovakav skup dolazite nekoliko godina za redom, onda njegovu vrijednost doživljavate ne samo po zanimljivim predavanjima kojih je i ove godine bilo u izobilju, već i po dragim prijateljstvima koja su se rodila iz ovakvih druženja. Tako je bilo divno ponovo susresti Vojvođane i Bosance, Annu iz Slovačke, Mišu iz Austrije i Tatjanu iz Italije, raspitati se o onima koji nisu došli i razmijeniti najnovije informacije što se u pojedinim državama po pitanju hrvatskog jezika događa.
Pet dana uživali smo u Zagrebu, predavanja su bila zanimljiva. Osobno, istaknula bih posjetu Marije Jurić Zagorke, odnosno gospođe koja u njezino ime i obučena kao Zagorka dolazi držati predavanja o Zagorkinu životu. Mislim kako se o Zagorkinu životu malo zna, a njezina biografija zanimljivija je i od Gričke vještice. Ova je žena bila veliki borac za ravnopravnost žena i slobodu hrvatskog novinarstva, a na njezinim su romanima odgojene generacije. Nadalje, imali smo organiziranu šetnju po Zagrebu s vodičem, a za kraj smo imali i prijem kod Milana Bandića u palači Dverce na Gornjem gradu. Ta je palača muzej za sebe, u njoj su se do sada potpisali brojni bilateralni sporazumi.
Nakon posjete Marije Jurić Zagorke i razgovora o položaju hrvatskog novinarstva unutar Austro-Ugarske, palo mi je na pamet da se pozabavim pitanjem hrvatskog novinarstva danas unutar država u kojima žive Hrvati, bilo kao priznata manjina ili samo kao narodna zajednica. Bolje mjesto za navedeno istraživanje ne bih mogla ni zamislili, jer su mi na dohvat ruke sjedili predstavnici iz Bosne i Hercegovine, Vojvodine, Slovačke, Italije, Austrije, Mađarske i Makedonije, ako nisam koga zaboravila. Odmah mogu reći da su u Italiji (barem u Udinama), Slovačkoj i Makedoniji mediji u kojima su zastupljeni Hrvati svedeni na nekoliko lokalnih časopisa i eventualno TV emisiju namijenjenu svim narodnim zajednicama u kojoj se povremeno pojavi kakva vijest vezana za hrvatsku zajednicu. To nam zvuči poznato, zar ne?

14997226_10154070207822023_1124071419_n

Vojvodina
E sad, pogledajmo što sve imaju na raspolaganju, na primjer Hrvati u Vojvodini. Kolega i profesor geografije iz Subotice, Zoran Nagel, ovako nam je ukratko sažeo situaciju u Vojvodini: ˝U Srbiji postoji 21 priznata nacionalna zajednica koja ima svoje nacionalno vijeće, a od toga ih je u Vojvodini 14. Nacionalne zajednice imaju ulogu u kulturi, obrazovanju, informiranju, službenoj uporabi jezika. Neke zajednice imaju i Zavod za kulturu, npr. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Njih u osnovi sve financira država, ali kako to nije dovoljno, pomažu i matične države. Što se tiče časopisa, u Vojvodini imamo profesionalnu Novinarsku izdavačku kuću Hrvatska riječ koja izdaje istoimeni tjednik s prilozima za najmlađe Hrčko i Kužiš za one malo starije. Postoje naravno i različiti lokalni časopisi unutar društava.
Radijski program postoji na Radio Vojvodini III. dva puta tjedno po pola sata ( subota, utorak), može se pratiti internetskim putem. Na lokalnim postajama više nema emisija na hrvatskom zbog promjene zakona o radio-difuziji i zbog privatizacije medija. Ima nekih naznaka da će se obnoviti program na Radio Subotici, ali za sada nema. Osim toga, postoji i Radio Marija koja emitira vjerski program i na hrvatskom jeziku.
Na RTV Vojvodina postoji Redakcija TV programa na hrvatskom jeziku. Na TV Vojvodini od ponedjeljka do subote emitira se TV dnevnik na RTV II., tijekom tjedna postoje još dvije emisije kolažnog tipa Svjetionik i Izravno. Prilozi su iz kulture i o tjednim zbivanjima u hrvatskoj zajednici. Na lokalnoj TV postaji Yu-eko emitira se emisija Vijesti preko kabelske distribucije u Subotici, svaki dan osim nedjeljom. Osim toga, na Radio-televiziji Srbija ima jedna emisije svaki tjedan koja se zove Građanin, kolažnog je tipa i prilozi su o manjinama u Srbiji. Traje pola sata.
Mađarska
Skočimo na trenutak do sjevernih susjeda i pogledajmo koje medije imaju na raspolaganju Hrvati u Mađarskoj. Razgovarala sam s profesoricom hrvatskog jezika Editom Horvat Pauković: ˝Hrvata u Mađarskoj ima oko 50,000 i imaju status priznate manjine. Osim različitih časopisa hrvatskih društava imamo tjednik Hrvatski glasnik koji piše o događajima u hrvatskoj zajednici u čitavoj Mađarskoj. Postoji i izdavačka kuća Croatica koja emitira i svoj radio, Radio Croatica, na hrvatskom jeziku i može ga se slušati preko interneta. Osim časopisa, Croatica objavljuje i udžbenike za učenje hrvatskog jezika i edicije hrvatskih književnika. U Pečuhu postoji hrvatska redakcija na mađarskom nacionalnom radiju i na televiziji. Jednom tjedno, srijedom imamo TV tjednik Hrvatska kronika koji se zatim i reprizira. Postoje uz to i lokalne televizije i radija na kojima se emitiraju vijesti i reportaže na hrvatskom jeziku i o hrvatskoj zajednici u Mađarskoj. Smatram da su Hrvati u Mađarskoj dobro pokriveni.˝
Gradišćanski Hrvati u Austriji
Gradišćanski Hrvati za razliku od ˝običnih˝ Hrvata u Austriji (slična je situacija i u Italiji s Moliškim Hrvatima), imaju status nacionalne manjine i sve povoljnosti koje on nosi sa sobom. O tome nam je govorila Ingrid Klementić: U Železnom (Eisenstadt) postoji Hrvatsko tiskarsko društvo koje izdaje tjednik Hrvatske novine u 2000 primjeraka! Uz to, naravno, postoje i časopisi lokalnih društava. Zatim imamo različite radijske emisije u okviru ORF-Studio Železno. Osim toga, postoje i emisije na privatnim radio stanicama, na primjer Časak radosti na Radio Mora koji se emitira svaku večer jedan sat. Isto tako postoje TV emisije na ORF- Studio Železno za Hrvate. Najpoznatija je Dobro jutro Hrvati koja se emitira svaku nedjelju u 13,00 sati. Imamo i brojne kulturne institucije i događaji koje oni organiziraju treba medijski popratiti. To su Hrvatski kulturni centar, Gradiščansko-hrvatski centar, Znanstveni institut Gradiščanskih Hrvata…˝
Austrija
Drugačija je situacija kod Hrvata bez pedigrea, odnosno bez priznatog statusa manjine. To su Hrvati koji su 60-ih, 70-ih i kasnije, kako mi volimo reći ˝trbuhom za kruhom˝, otišli tražiti bolji život. Po domaće, gastarbajteri. Njih je, po nekim statistikama u Austriji oko 90,000. Mišo Klarić iz Innsbrucka nam se požalio na nepovezanost i neorganiziranost Hrvata u Austriji: ˝Nemamo ništa, kod nas niti lokalni časopis. Situaciju najbolje možete razumjeti ako pogledate da se najpoznatija ORF-ova emisija Dobro jutro Hrvati u Železnom za Gradišćanske Hrvate emitira nedjeljom u 13,00 sati, a u ostalim dijelovima Austrije u 3,00 ujutro! Dakle u periodu kada nitko ne gleda, samo da se ispune zakonske regule!˝

Bosna i Hercegovina
Za kraj još malo o situaciji u Bosni. Hrvatski jezik tamo je jedan od tri konstitutivna jezika, te se nacionalni radijski i televizijski program emitira i na hrvatskom jeziku. U Hercegovačko-mostarskom kantonu, hrvatski jezik je i tako u većinskoj uporabi, zato su nam zanimljivija područja Federacije i Republike Srpske. Sanja Pilić iz Tuzle požalila nam se kako uglavnom ništa nije organizirano: ˝Održi se jedan dnevnik na hrvatskom jeziku, ništa više. Tamo gdje ja živim i nema ništa na hrvatskom jeziku. Hrvati su uglavnom vezani za Katolički centar koji održava nastavu hrvatskog jezika, ima svoju radijsku postaju, ima i časopis Napredak. Ali oni su uglavnom religijskog sadržaja. Postoji časopis Hrvatski glasnik. Imamo i lokalne televizije, mnogi takve televizije povezuju kao ˝naše televizije˝ jer su na hrvatskom jeziku, ali nedostaju sadržaji o tome što se zbiva unutar zajednice. Nije to riješeno na državnom nivou nego nekako prepušteno samo sebi. Slično je i u Republici Srpskoj, rad je vezan za Katolički centar, znam da imaju radio stanicu Radio Marija. Inače svu štampu i materijale za nastavu na hrvatskom jeziku dobivamo iz Mostara. Ja na primjer koristim časopis Cvitak za rad u vrtiću.˝
To bi, dakle, bio kratak pogled na medijsku pokrivenost Hrvata u državama oko nas. Gdje bi na nekoj zamišljenoj ljestvici bili mi u Sloveniji? S naših nekoliko lokalnih časopisa i jednim na nivou saveza društava koji, ako se ne varam, izlazi jednom godišnje, s jednom radijskom emisijom Mali granični prijelaz na Radio Študentu jednom u tri tjedna po pola sata, i pokojom minutom namijenjenom Hrvatima unutar radijske emisije Sami naši na Radio Slovenija 1 i televizijske emisije NaGlas! na 1. programu RTV Slovenija svaki drugi utorak u 14,35, vjerojatno smo negdje na začelju kolone. Iako, da ne budemo nezahvalni, prije dvije godine nismo imali ni tih televizijskih minuta, a i radio je počeo s emitiranjem tek u rujnu ove godine. Tako da je očita uzlazna putanja, evidentno možemo više i bolje. Smatram da je pri tom najvažnije da shvatimo kako preko medija radimo za vlastitu dobrobit, za našu prepoznatljivost, a i bolju povezanost od Lednave do Kopra i od Jesenica (sigurno postoji neki Hrvat!) do Novoga Mesta. A kad jednom raščistimo to od privatnih interesa, prestat će i pitanja koja sam i sama mogla doživjeti: ˝Pa što će nam emisija na hrvatskom jeziku? Možemo slušati Radio Aktual! ˝ (Vesna Hrdlička Bergelj )


Kako je glagoljica dospjela u naša srca?

Danaja Kotnik Marijo Malkoč i voditelji projekta Ankica i Ante Karačić

Likovni natječaj Glagoljica u dječjem oku i srcu pobudio je velik interes učenika u Hrvatskoj i inozemstvu te je u Iserlohn stiglo više od tisuću radova. Izbor najboljih radova putuje svijetom, a tako nam je izložba navratila i u Zagreb, gdje ćemo je na kraju svoga putovanja moći još jednom vidjeti. U razgovoru s voditeljima ovoga projekta, Ankicom i Antom Karačićem, vidjelo se oduševljenje rezultatima i brojim pristiglim radovima. Učestalo je bilo i pitanje kako smo motivirali učenike da svoje spoznaje u hrvatskoj kulturnoj baštini prenesu u likovni izričaj. Istaknuo bih da je presudna bila sama tema jer je hrvatska glagoljaška tradicija već sama po sebi umjetnost, a ne samo obično pismo. Djeca su u susretu s glagoljicom uz puno truda prepoznala pokoje slovo, napisali svoje ime, odabrali „najljepša slova“ te s velikom energijom oživjela svoju maštu. Nešto tako lijepo, tako staro, egzotično, a opet – naše! Čestitam posebno učenicima i profesorima iz Nuštra i Marinaca, čija su srca najjače zakucala, baš kao i srca njihovih očeva i djedova kada nam je to u Domovinskom ratu bilo najpotrebnije. Čestitam i svim polaznicima nastave hrvatskoga jezika u Sloveniji koji su sudjelovali u ovom projektu, a da su zaista uložili velik trud, pokazuju i izvrsni rezultati:

Karolina Posavec, Grosuplje
2. mjesto u mlađoj kategoriji
Danaja Kotnik, Radomlje
3. mjesto u mlađoj kategoriji
Luka Činč, Lendava
4. mjesto u starijoj kategoriji.

Karolina Posavec

Nadam se da će teme idućih natječaja uspjeti na kreativan način ponovno spojiti hrvatsku ljepotu, kulturu i baštinu. Nešto što neće zapeti u nedostupnim apstrakcijama, nego što će djeca moći doživjeti i na temelju toga stvarati, a to je jedini način da nešto poput ovogodišnje glagoljice, zakuca u srcu, i zasja u dječjem oku!  (Marijo Malkoč)


USTVARJAM ZA ZAGON KULTURNIK!

Hrvaško kulturno društvo (HKD) Pomurje s partnerji izvaja projekt z naslovom Ustvarjam za zagon, KulturniK! Različne aktivnosti, s katerimi si prizadevajo razvijati ustvarjalnost in izobraziti pripadnike manjšin o medijih in avdiovizualni umetnosti, se bodo končale
avgusta prihodnje leto. Namen je, pravi koordinator projekta Ninoslav Kutnjak, prispevati k boljši predstavitvi kulture pripadnikov hrvaške in madžarske manjšine v Sloveniji: »Partnerja pri projektu sta še Kulturno
društvo Zala György Pince in Zveza hrvaških društev v Sloveniji. Hrvaška manjšina v Sloveniji zaradi neurejenega ustavnopravnega položaja nima dovolj finančnih virov za delo, posledica česar je tudi slaba medijska prepoznavnost. S partnerji iz madžarske narodne skupnosti bomo oblikovali inovativen model sodelovanja v slovenskem kulturnem prostoru.« Projekt sofinancirata Evropska unija iz svojega socialnega sklada in Republika Slovenija z 78.220 evri. Doslej je sodelovalo 70 oseb iz ranljivih manjšinskih ciljnih skupin, eno osebo pa so v okviru projekta zaposlili. Za njimi so že delavnice z naslovom Kulturni in projektni menedžment, ki
so jih organizirali v Hrvaškem domu v Ljubljani, kjer so sodelovali tudi pripadniki srbske, albanske in romske skupnosti. Novembra in decembra ob petkih ob 17. uri potekajo v prostorih ZKD Lendava delavnice z naslovom Kultura in mediji. Nanje so vabljeni vsi, ki jih ta vsebina zanima. Decembra in januarja bo še delavnica Radio, televizija in digitalna umetnost, od januarja do aprila Film in avdiovizualno ohranjanje kulturne dediščine, od aprila do junija pa Literatura in založništvo.

SONY DSC kulturnik
Hrvaško kulturno društvo Pomurje, ki deluje od leta 2005, je eno najbolj aktivnih društev, ki organizira različne kulturne dogodke, je povedal njegov predsednik
Djanino Kutnjak. V društvu je 250 članov, deluje pa pet sekcij: tamburaška, folklorna, sekcija ročnih del, radiestezijska in novinarska. »Ustanovili smo ga, da
bi ohranjali hrvaški jezik in kulturno dediščino na tem območju. Zato smo tudi gostili različna društva iz Hrvaške, ki so se predstavila na prireditvah. Ko smo ustanovili tamburaško sekcijo, ki je veliko nastopala, smo tudi sami postali bolj prepoznavni. Med drugim organiziramo prireditev Hrvatski bal, na kateri vsako
leto predstavimo drugo hrvaško regijo z njeno kulturo, gastronomijo in turistično ponudbo.« Letos bo ta v soboto, 26. novembra,
na njej pa bo sodelovalo hrvaško mesto Bakar. Druga odmevnejša prireditev je Dan hrvaške kulture, s katero predstavljajo hrvaško kulturo v lendavskem kulturnem domu. S takimi prireditvami in srečanji spodbujajo tudi sodelovanje med Slovenijo in Hrvaško na gospodarskem in drugih področjih. »Kultura naredi prvi korak in potem se to nadaljuje na področju gospodarstva in turizma. S svojo tradicijo in kulturo bogatimo življenje
v Lendavi,« pravi Kutnjak. V svojih društvenih prostorih v Lendavi, ki so jih poimenovali Hrvaški dom, so si uredili knjižnico in čitalnico. Dvakrat na leto izdajo glasilo društva Glas HKD Pomurja, potekajo pa tudi druge aktivnosti in druženje.


TRI KUBIKA KULTURE

Ovu se se jesen u Škofjoj Loci zagrijale kulturno – obrazovne aktivnosti svih vrsti. Započela je ‘Velika jesenja škola folklore’ a koju u okviru kulturno – obrazovnog projekta ‘Tri kubika kulture’ izvodi Hrvatsko KUD Komušina iz Škofje Loke. Hrvatsko KUD Komušina će zajedno sa svojim bošnjačkim, srpskim i hrvatskim partnerskim udrugama iz različitih krajeva Slovenije – Jesenica, Postojne, Lendave i Novog mesta izvoditi različite projektne aktivnosti širom Slovenije.

U okviru projektnih aktivnosti će se do kraja svibnja 2017. godine održati pet različitih sklopova kulturno – obrazovnih radionica, a sve u smislu poboljšanja socijalnih životnih prilika pripadnika različitih manjinskih etničkih skupina, živućih u Sloveniji. Projekat ‘Tri kubika kulture’, vrijedan 75.000 EUR, u cjelini financiraju Europski socijalni fond te Ministarstvo kulture Republike Slovenije.

Za izvođenje projektnih aktivnosti svih radionica angažirani su najveći stručnjaci iz svojih oblasti, a na veliku radost svih pripadnika koji pohađaju obrazovne radionice folklore, odazvali su se i veliki koreografi iz slovenskog ansambla France Marolt, Beogradskog kola, Bosanskog kola i najboljeg hrvatskog folklornog ansambla – Lado.

Izvoditelji projekta odaju veliko priznanje i ravnatelju ansambla Lado, g. Krešimiru Dabu, koji je bez ikakvog oklijevanja, ‘na prvu loptu’, ponudio svoju pomoć izvoditeljima projekta te u tu svrhu angažirao svoje najbolje stručnjake, g. Andriju Ivančana, umjetničkog voditelja ansambla te plesne voditelje i soliste – ga. Vlatku Hlišć, g. Alena Šuškovića te g. Željka Kveštaka, koji su iz svog bogatog repertoara znanja pripremili fantastičan obrazovni koncept, uz kojeg su pripadnici manjina u Sloveniji učili plesati alpske, panonske, dinarske i mediteranske plesove.

Svi spomenuti izvođači radionica zaslužuju velike pohvale za svoj rad i angažman, koji su uz njihovo neupitno znanje i veliku stopu profesionalizma doprinijeli tome da su pripadnici projektnih aktivnosti poslije folklornih radionica doma uvijek odlazili punih srca i širokih osmijeha.

Bez obzira na etničku pripadnost i bez obzira na drukčiju školu unutar folkloristike, pripadnici bošnjačke, srpske i hrvatske manjinske zajednice u Sloveniji baš na takvim radionicama uče da kulturno bogatstvo svakog naroda može biti neprocjenjivo ali da je jedino neprocjenljivo to, da kulturne razlike obogaćuju svaku životnu sredinu, pa tako i slovensku.
To je i smisao svih naših projektnih aktivnosti, a koju je tolerantnu bit odmah prepoznao i najveći plesni ambasador hrvatske kulturne baštine – Lado. Za to mu pripadnici bošnjačke, srpske i hrvatske manjinske zajednice u Sloveniji i ovim putem odaju veliko priznanje i zahvalu!
Uz sve aktivnosti u sklopu projekta ‘Tri kubika kulture’, Hrvatsko KUD Komušina ove je jeseni obilježila i svoj 23. rođendan te je u sportskoj dvorani Medvode organizirala veliko druženje za sve svoje članove i prijatelje društva.
U uvodnom dijelu, uz domaćina Komušine, publici su se predstavili folklorni ansambli iz bošnjačkog KŠDB Biser iz Jesenica, srpskog SPD Nikola Tesla iz Postojne te hrvatskog KUD Prsten iz Varaždina. Na kraju su pripadnici svih različitih etničkih skupina zaplesali i zajedničko kolo – simbol uvažavanja različitosti i poštovanja različitih kultura.
Pozivu na 23. obljetnicu društva odazvali su se i pripadnici hrvatskog i bosansko – hercegovskog veleposlanstva u Sloveniji te župan općine Škofja Loka, g. Miha Ješe.
U neformalnom dijelu druženja zapjevao je Rade Lacković te popunio fantastičnu atmosferu, u kojoj je sudjelovalo više od 500 ljudi, a 5 – minutnu reportažu o HKUD Komušina napravila i objavila je i Hrvatska radio televizija. (DAMIR HAUPTMAN)


IZAZOVI I MOGUĆNOSTI SAVEZA HRVATSKIH DRUŠTAVA U SLOVENIJI

Ljudska su prava temeljna prava koja ima svaka osoba, to su prava koja svako stječe svojim rođenjem, a koja su neotuđiva i nedjeljiva. Za razvoj ljudskih prava na europskoj i regionalnoj razini posebno su važni zaštita i njegovanje manjinskih prava. Općenito vrijedi da je razina manjinske zaštite izraz demokratičnosti neke države, a tolerancija prema manjinama pokazatelj je demokratske usmjerenosti njezinih državljana.
Hrvati u Sloveniji nemaju zakonski uređena posebna nacionalna prava, iako već duže vrijeme zahtijevaju da im se prizna status nacionalne manjine. Budući da hrvatska zajednica nema status nacionalne manjine, uskraćena je za niz prava koja uživaju Mađari, Talijani i Romi, uključujući i stabilnu financijsku potporu.
U 2011. godini pokrenuta je formalno-pravna procedura o priznavanju statusa nacionalne manjine za Hrvate u Sloveniji u čemu glavnu ulogu ima Savez hrvatskih društava u Sloveniji (SHDS).
U tom smislu potrebno je upoznati se sa mehanizmima zaštite manjinskih prava te identificirati ulogu koju u tome ima SHDS. SHDS pridonosi očuvanju identiteta Hrvata u Sloveniji i njihovoj vezi s matičnom državom, kroz niz različitih kulturnih aktivnosti. U ovoj je godini SHDS puno svojih aktivnosti usmjerio u promociju hrvatske manjinske zajednice u Sloveniji, prvenstvo putem uspješne provedbe kulturnih projekata.
Najvažniji događaj SHDS predstavljao je 5. Sabor hrvatske kulture u Kopru gdje su društva sa nastupima svojih kulturnih sekcija prikazala kulturni otkucaj kojeg u sklopu svojih društava i zajednice njeguje organizirana hrvatska zajednica u Sloveniji.

Tijekom proteklih godina iskustva stečena u SHDS uvjerila su nas da je za uspješno djelovanje Saveza i hrvatskih društava u Sloveniji kao i za kvalitetu projekata posebno važna stabilna financijska struktura, koja mora biti definirana u realnim vrjemenskim okvirima. U tom smislu moramo nastaviti njegovati suradnju sa Javnim skladom Republike Slovenije za kulturne djelatnosti, Ministarstvom kulture Republike Slovenije i Republike Hrvatske, Državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatskom turističkom zajednicom, Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Republici Sloveniji te ostalim institucijama koji nam pomažu financijski i organizacijski. Uz sadašnji način suradnje svim nabrojanim institucijama ćemo predložiti i adekvatna rješenja uz koja bi mogli zadržati razinu pridobivenih sredstava a svoju energiju usmjeriti u projektna rješenja koja nam u tom trenutku preostaju na raspolaganju. Veliku priliku za dodatnim sredstvima, naime, vidimo u pridobivanju evropskih sredstava.

Europska teritorijalna suradnja Interreg
Jedan od primjera navedenog je prekogranična suradnja Slovenija – Hrvatska Interreg, koj se odnosi na stvaranje podloge za razvoj koordinirane, sustavne i strateški usmjerene suradnje na lokalnoj i regionalnoj razini, s partnerima iz susjednih zemalja. Primjer dobre međugranične prakse o tom služe pobraćena gradova Rab i Kočevje, koji su unapređenje odnosa, osobito među mladima, i to putem zajedničkog sudjelovanja na kulturnim događajima, te zajedničkom apliciranju projekata za financiranje stvorili uzor za ostale.

Predstavnici Udruge rapskih samostreličara u Kočevju
Osim prekogranične suradnje natjećaje za društva i nevladne organizacije razpisuju i pojedina ministarstva, posebno Ministarstvo za kulturo RS u sklopu programa za veću socialnu integraciju ranljivih društvenih grupa te Ministarstvo vanjskih poslova RS u sklopi razvojnih i humanitarnih projekata.
Posebno interesantni evropski programi za društva mogu biti i centralizirani evropsku programi kao što su Kreativna Europa, Europa za građane i Erasmus plus.
U buduće se nadamo da ćemo uspjeti ostvariti postavljene ciljeve, održati organizacijsku kvalitetu, proširiti program i obogatiti sadržaj događaja i projekata kako na razini SHDS tako i na razini društava te nastaviti ostvarivati postavljene ciljeve. Na taj bi način u najvećoj mogućoj mjeri doprinijeli razvoju hrvatske zajednice u Sloveniji te promicanju i zaštiti manjinskih prava. (Maja Milas)


U Matici održan 22. Forum hrvatskih manjina

Stručni skup u Zagrebu okupio je predstavnike hrvatskih manjinskih zajednica iz Crne Gore, Srbije (Vojvodine), Mađarske, Češke, Slovačke, Slovenije, Italije (Molisea), Rumunjske i Makedonije. Nedostajali su, iako najmalobrojniji, predstavnici Hrvata iz Bugarske i Kosova i, nažalost, Austrije. Tridesetak predstavnika donijelo je i ovaj put Zaključke
Stručni skup koji već više od dva desetljeća uspješno organizira Hrvatska matica iseljenika 4. studenoga je, po 22. put, u Zagrebu okupio predstavnike hrvatskih manjinskih zajednica iz Crne Gore, Srbije (Vojvodine), Mađarske, Češke, Slovačke, Slovenije, Italije (Molisea), Rumunjske i Makedonije. Nedostajali su, iako najmalobrojniji, predstavnici Hrvata iz Bugarske i Kosova i, nažalost, Austrije.

4 a22 Forum hrvatskih manjina 4. 11. 2016

Prije početka skupa sudionike i v.d. ravnateljicu Matice Mirjanu Anu-Mariju Piskulić na Pantovčaku je primila predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović.
Okupljenima se najprije obratio novi rukovoditelj Odjela za hrvatske manjine HMI Marin Knezović, koji je moderirao skup zajedno s kolegom po struci, članom UV Matice Đurom Vidmarovićem, renomiranim znalcem hrvatske manjinske književnosti i problematike općenito.
Nazočnim gostima, sudionicima Foruma, predstavnicima Državnog ureda za Hrvate izvan RH i medija obratili su se pročelnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, predsjednik UV HMI Milan Kovač i ravnateljica Matice Mirjana Ana-Marija Piskulić.
„U ovo globalizirano vrijeme kada se na starom kontinentu na sav glas propagiraju manjinska prava i standardi iz Okvirne konvencije Vijeća Europe o zaštiti nacionalnih manjina i iz Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima bit će vrlo zanimljivo na jednom mjestu čuti istaknute intelektualce iz redova hrvatskih manjinskih zajednica iz našeg europskog susjedstva, koji će ovdje na današnjem Forumu progovoriti o izazovima odrastanja i školovanja u većinskim domicilnim kulturama.
Svjesni činjenice da status svih hrvatskih zajednica, pa tako i mladih u državama u kojima živite uvelike ovisi o skrbi matične domovine, te posebno o motivaciji domicilne sredine da prihvati i razvija manjinsku zajednicu – podsjećam vas da su sve naše zemlje članice Vijeća Europe. Dokumenti Vijeća Europe sve nas skupa obvezuju kad su u pitanju demokratski standardi, pogotovo osjetljivih skupina poput mladih iz manjinskih skupina.
Želja nam je da naš današnji skup fokusiran na mlade kroz dijalog i ideje stvori smjernice za kvalitetan odnos prema našem potomstvu iz hrvatskih manjina. Slijedom spomenutoga, iskreno se nadam da će naša današnja diskusija iznjedriti kvalitetne prijedloge i zaključke koji će stvoriti dobar temelj za što kvalitetniji rad s mladima. Još jednom sve vas najsrdačnije pozdravljam i pozivam da svojim promišljanjem i aktivnošću pridonesete zajedničkom cilju“, kazala je u obraćanju skupu ravnateljica Matice.
Potom je Đuro Vidmarević publiku maestralno uveo u temu manjina i manjinskoga, respektirajući njenu jezičnu, književnu, povijesnu, političku i zakonodavnu dimenziju.
Skup je ove godine propitivao temu „MLADI U HRVATSKIM MANJINSKIM ZAJEDNICAMA – SADAŠNJOST I PERSPEKTIVA“.
Moderator Knezović prisutne je upoznao i s novom manjinskom nadom Hrvata u Crnoj Gori, Adrijanom Vuksanovićem, koji je održao zanimljivi prigodni govor.
U radu Foruma sudjelovali su: Mata Matarić iz somborskog KUD-a „Vladimir Nazor“, ravnateljica OŠ. Tavankut Stanislava Stantić Prčić, Dražen Ilić iz Hrvatskog kulturnog centra u Novom Sadu, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća iz Subotice Darko Sarić Lukendić, predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković, Nenad Živković i Branko Sekovanić, predsjednik i potpredsjednik Zajednice Hrvata u Makedoniji, Lenka Koprivova iz Udruge Sdruženi občanů chorvatské národnosti v ČR, članica odbora HKD Čunovo Kristina Maschkanova iz Slovačke, ravnateljica HOŠIG -a iz Budimpešte Ana Gojtan, ravnatelj pečuške gimnazije Miroslav Krleža Gabor Győrvári , predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj Ivan Gugan, urednik Hrvatskog programa Mađarske radiotelevizije Tamas Furi, Petar Antunović i Ivan Botteri iz Hrvatskog društva Ljubljana, vlč. Marko Zadravec iz Hrvatskog kulturnog društva Velenje, predsjednik HKD Velenje Mijo Dujmović, Đanino Kutnjak uime Saveza hrvatskih društava u Sloveniji te Anca Svetlana Facraci iz Karaševa u Rumunjskoj.
Pripadnici hrvatske nacionalne manjine žive u 12 europskih država, i prema dostupnim podacima, najviše ih je u Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji a respektabilnim ih brojem slijede Mađarska i Austrija…. Položaj im je različito uređen, pa ga tako uz međunarodne ili bilateralne obveze regulira domicilno zakonodavstvo. Zaštita manjinskih prava, imali smo prigodu puno puta čuti na dosadašnjim Forumima, ovisi i o tome postoji li uopće neka manjina u domicilnoj državi, odnosno je li priznata i prepoznata kao takva. Neke hrvatske manjine, dosad, nisu sve ostvarile svoj manjinski status, pa i u 21. stoljeću svjedočimo poraznoj činjenici kako ga još uvijek nemaju ni Hrvati u Sloveniji, dok je Hrvate u Moliseu Italija priznala tek kao jezičnu manjinu.
Podsjetimo, Vlada RH hrvatskim manjinama osigurava logističku, moralnu i materijalnu potporu kako bi ih zaštitila od asimilacije, osigurala im manjinska prava, omogućila dvojezično školovanje i uporabu materinskog jezika, razvitak manjinskih medija i institucija i dr. Ustrajno to čine, na različitim razinama, već 65 godina u kontinuitetu Hrvatska matica iseljenika i Državni ured za Hrvate izvan RH od 2012. godine.
Pozivu na Forum odazvali su se i veleposlanik Crne Gore Nj. E. Boro Vučinić i Davor Trkulja, ministar-savjetnik u Veleposlanstvu Republike Srbije.
Uslijedila su izlaganja Petra Antunovića i Ivana Botterija iz Slovenije, Zvonimira Dekovića iz Crne Gore, Nenada Živkovića iz Makedonije, Dražena Petrekanića iz Srbije, Đanina Kutnjaka iz Slovenije, Svjetlane Zeković iz Crne Gore, Dražena Ilića iz Srbije, Gabora Győrvárija iz Mađarske, Antonelle D’Antuono iz Italije, Stanislave Stantić Prćić iz Srbije, Ane Gojtan iz Mađarske i rasprava.
Okupljeni su pokušali, ponukani izlaganjima manjinskih predstavnika i konstruktivnom diskusijom, odgovoriti na brojna pitanja, među kojima i na ona o tome kako mladi pripadnici hrvatskih manjinskih zajednica mogu sačuvati svoja posebna obilježja, a da se pri tome integriraju u socijalni, ekonomski i kulturni sustav većinskog društva, te kakvu ulogu mogu imati mediji i suvremene komunikacijske tehnologije u očuvanju manjinskog identiteta do onih kako u većoj mjeri uključiti mlade osobe u aktivnosti manjinskih zajednica….
Tridesetak predstavnika hrvatskih zajednica iz devet europskih zemalja donijelo je i ovaj put Zaključke.


Manjinski mediji u Sloveniji

Koliko para toliko muzike

2016-01-19-23-20-31-887 (1)

Na nedavno održanom okruglom stolu »Mediji, manjine i migranti/migrantice« u organizaciji Srpskog Kulturnog Centra Danilo Kiš jedan od osnovnih zaključaka je, pojednostavljeno rečeno bio: Koliko para toliko muzike. Za manjinske medije etničkih grupa sa područja bivše Jugoslavije država Slovenija izdvaja samo 24 tisuće eura. Za sva društva. Za sve medije. Za razliku od priznatih manjina kojima Ured vlade Republike Slovenije za narodnosti svake godine namijeni milijun i pol eura, mediji nepriznatih manjinskih grupa funkcioniraju s minimalnim sredstvima: »Ured za narodnosti financira samo informativne potrebe Mađara i Italijama, te u nekoj mjeri i Roma. Direktor tog ureda tvrdi da ured nije u mogućnosti financirati informativne sadržaje etničkih grupa sa prostora bivše Jugoslavije zato što nisu ustavno priznate.« naglasila je Brankica Petković, članica programskog savjeta RTV Slovenija.
Manjinama je mjesto na RTV Slovenija
I dok se većina društava muči sa izdavanjem nisko tiražnih časopisa, nekolicina entuzijasta se iz petnih žila trudi dovesti manjine i na druge medije. Utočište tih entuzijasta je uglavnom Radio Študent. Na programu ovog radija trenutno postoje emisije i za srpsku i za hrvatsku manjinu, ali Brankica Petković smatra da pripadnici svih manjinskih skupina moraju naći svoje mjesto i na najuticanijem mediju u zemlji, državnoj radio televiziji: »Dostojanstvo čovjeka na području medija znači da imaš pravo da se izražavaš, te da mediji ne tretiraju tebe kao pripadnika neke manjinske grupe diskriminatorno i ponižavajuće. A to se događa. Ne možemo tražiti od ljudi da plaćaju RTV doprinos, a da zauzvrat ne dobiju ništa.«

SLOVENIJA,LJUBLJANA,16,12,2010,KALINOV DECEK PRED RTV STAVBO.FOTO:MAVRIC PIVK/DELO naglas
Politički problem
Već dvije godine RTV Slovenija emitira televizijsku emisiju NaGlas u kojoj pokriva teme važne za sve etničke grupe sa prostora bivše Jugoslavije. Odnedavno je emisiju sa manjinskim temama, Sami naši, moguće čuti i na Prvom programu nacionalnog Radija. Iako je emisija dobro prihvaćena i od strane slušatelja i od strane struke, za neke članove programskog savjeta RTV Slovenija, još uvijek predstavlja politični problem: »Čak iako bi urednici nacionalne televizije rekli mi moramo imati medijski sadržaj za 200 tisuća ljudi, oni to ne bi mogli ukoliko bi programski savjet RTV na sjednici zaključio da nepriznate manjine na to nemaju pravo. Na nedavnoj sjednici, kada se u dokumentu za 2017 spomenula emisija Sami naši, je akademik Janko Kos rekao da je to politički problem. Na sreću u programskom savjetu nemamo mnogo akademika.«

Tko je kriv?
Bez obzira na financijske i organizacijske poteškoće, bi situacija u manjinskim medijima morala biti bolja, uvjerena je Vesna Hrdlička Bergelj, koja je analizirala stanje hrvatskih manjinskih medija u susjednim državama: »Dobar primjer je na primjer Vojvodina koja priznaje čak 25 različitih manjinskih grupa, između njih i Hrvate. Sredstva koja dobivaju od republike Srbije su minimalna. Unatoč tome imaju nekoliko različitih radijskih i televizijskih emisija, časopise, pa čak i vlastitu izdavačku kuću Hrvatska riječ.«
Zato, uvjerena je ova novinarka, problem ne leži samo u nedostatku sredstava, već i u nedostatku volje i organiziranosti manjinskih društava.
Nedostatak znanja i volje
Almir Baltić, problem vidi i u nedostatku ljudi koji jezik ne poznaju dovoljno dobro da bi se na njemu pravilno izražavali: »Sve više mladih svoj materinji jezik ne govori na dovoljno viškoj razini, da bi u njemu mogli pisati. Zbog toga je sve manje ljudi koji se mogu baviti takvom vrstom posla. Stariji odlaze, a mladih koji govore svoj jezik je sve manje i manje. Sav posao počiva na leđima nekolicine entuzijastičnih volontera. Sredstva koja se dobiju za funkcioniranje, su toliko niska da teško pokrivaju i troškove tiskanja.« naglasio je.
Zagon Kulkturnik
Dobar početak ka profesionalizaciji amaterskih novinara i časopisa, je i projekt Hrvatskog društva Pomurje, Zagon Kultrnik, u sklopu kojeg se redovno održavaju radionice na temu novinarstva. Cilj radionica je urednicima iz hrvatskih društava dati znanja i alate kojima mogu konkretno unaprijediti svoje djelo. Kako bi manjinski mediji ispunili svoju svrhu te ostavili trajan pečat na slovenskom društvu, profesionalizacija manjinskih medijskih sadržaja je itekako nužna.