Koliko para toliko muzike

2016-01-19-23-20-31-887 (1)

Na nedavno održanom okruglom stolu »Mediji, manjine i migranti/migrantice« u organizaciji Srpskog Kulturnog Centra Danilo Kiš jedan od osnovnih zaključaka je, pojednostavljeno rečeno bio: Koliko para toliko muzike. Za manjinske medije etničkih grupa sa područja bivše Jugoslavije država Slovenija izdvaja samo 24 tisuće eura. Za sva društva. Za sve medije. Za razliku od priznatih manjina kojima Ured vlade Republike Slovenije za narodnosti svake godine namijeni milijun i pol eura, mediji nepriznatih manjinskih grupa funkcioniraju s minimalnim sredstvima: »Ured za narodnosti financira samo informativne potrebe Mađara i Italijama, te u nekoj mjeri i Roma. Direktor tog ureda tvrdi da ured nije u mogućnosti financirati informativne sadržaje etničkih grupa sa prostora bivše Jugoslavije zato što nisu ustavno priznate.« naglasila je Brankica Petković, članica programskog savjeta RTV Slovenija.
Manjinama je mjesto na RTV Slovenija
I dok se većina društava muči sa izdavanjem nisko tiražnih časopisa, nekolicina entuzijasta se iz petnih žila trudi dovesti manjine i na druge medije. Utočište tih entuzijasta je uglavnom Radio Študent. Na programu ovog radija trenutno postoje emisije i za srpsku i za hrvatsku manjinu, ali Brankica Petković smatra da pripadnici svih manjinskih skupina moraju naći svoje mjesto i na najuticanijem mediju u zemlji, državnoj radio televiziji: »Dostojanstvo čovjeka na području medija znači da imaš pravo da se izražavaš, te da mediji ne tretiraju tebe kao pripadnika neke manjinske grupe diskriminatorno i ponižavajuće. A to se događa. Ne možemo tražiti od ljudi da plaćaju RTV doprinos, a da zauzvrat ne dobiju ništa.«

SLOVENIJA,LJUBLJANA,16,12,2010,KALINOV DECEK PRED RTV STAVBO.FOTO:MAVRIC PIVK/DELO naglas
Politički problem
Već dvije godine RTV Slovenija emitira televizijsku emisiju NaGlas u kojoj pokriva teme važne za sve etničke grupe sa prostora bivše Jugoslavije. Odnedavno je emisiju sa manjinskim temama, Sami naši, moguće čuti i na Prvom programu nacionalnog Radija. Iako je emisija dobro prihvaćena i od strane slušatelja i od strane struke, za neke članove programskog savjeta RTV Slovenija, još uvijek predstavlja politični problem: »Čak iako bi urednici nacionalne televizije rekli mi moramo imati medijski sadržaj za 200 tisuća ljudi, oni to ne bi mogli ukoliko bi programski savjet RTV na sjednici zaključio da nepriznate manjine na to nemaju pravo. Na nedavnoj sjednici, kada se u dokumentu za 2017 spomenula emisija Sami naši, je akademik Janko Kos rekao da je to politički problem. Na sreću u programskom savjetu nemamo mnogo akademika.«

Tko je kriv?
Bez obzira na financijske i organizacijske poteškoće, bi situacija u manjinskim medijima morala biti bolja, uvjerena je Vesna Hrdlička Bergelj, koja je analizirala stanje hrvatskih manjinskih medija u susjednim državama: »Dobar primjer je na primjer Vojvodina koja priznaje čak 25 različitih manjinskih grupa, između njih i Hrvate. Sredstva koja dobivaju od republike Srbije su minimalna. Unatoč tome imaju nekoliko različitih radijskih i televizijskih emisija, časopise, pa čak i vlastitu izdavačku kuću Hrvatska riječ.«
Zato, uvjerena je ova novinarka, problem ne leži samo u nedostatku sredstava, već i u nedostatku volje i organiziranosti manjinskih društava.
Nedostatak znanja i volje
Almir Baltić, problem vidi i u nedostatku ljudi koji jezik ne poznaju dovoljno dobro da bi se na njemu pravilno izražavali: »Sve više mladih svoj materinji jezik ne govori na dovoljno viškoj razini, da bi u njemu mogli pisati. Zbog toga je sve manje ljudi koji se mogu baviti takvom vrstom posla. Stariji odlaze, a mladih koji govore svoj jezik je sve manje i manje. Sav posao počiva na leđima nekolicine entuzijastičnih volontera. Sredstva koja se dobiju za funkcioniranje, su toliko niska da teško pokrivaju i troškove tiskanja.« naglasio je.
Zagon Kulkturnik
Dobar početak ka profesionalizaciji amaterskih novinara i časopisa, je i projekt Hrvatskog društva Pomurje, Zagon Kultrnik, u sklopu kojeg se redovno održavaju radionice na temu novinarstva. Cilj radionica je urednicima iz hrvatskih društava dati znanja i alate kojima mogu konkretno unaprijediti svoje djelo. Kako bi manjinski mediji ispunili svoju svrhu te ostavili trajan pečat na slovenskom društvu, profesionalizacija manjinskih medijskih sadržaja je itekako nužna.