S ciljem unapređenja i jačanja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske od 16. do 17. srpnja 2015. godine u Zagrebu je održana 2. sjednica Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike.

sjednica državnog ureda

Na početku sjednice, prof.dr.sc. Nevenko Herceg, predsjednik Savjeta pohvalio je napore koje je Republika Hrvatska učinila i čini prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske. “Zahvaljujem Vladi Republike Hrvatske i Državnom uredu za Hrvate izvan Republike na konstantnoj potpori koju su nam pružali i pružaju u svim našim potrebama” – zaključio je Herceg i dodao kako će sjednica biti novi zamah u daljnjem radu Savjeta te će doprinijeti još boljem upoznavanju i razumijevanju među pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske. Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske je naglasila kako Savjet ima odgovornu zadaću : “Osim predlaganja konkretnih mjera, uloga Savjeta i svih nas je prije svega jačati zajedništvo, kako između Republike Hrvatske i Hrvata koji žive izvan njezinih granica, tako i zajedništvo između pripadnika hrvatske manjine, hrvatskog iseljeništva te Hrvata u Bosni i Hercegovini. Prvog dana sjednice potpredsjednici Savjeta podnijeli su izvješće o radu: g. Luka Krilić za hrvatsko iseljeništvo u europskim zemljama, g. John Kraljić za hrvatsko iseljeništvo u prekooceanskim zemljama, g. Tomislav Žigmanov za hrvatsku manjinu u 12 europskih zemalja, te g. Vlado Džoić (umjesto potpredsjednika g. Ilije Nakića) za Hrvate u Bosni i Hercegovini.
Održane su i tri panel diskusije na temu gospodarstva, temu kulture, obrazovanja i znanosti te o statusnim pitanjima poput stjecanja državljanstva Hrvata izvan Republike Hrvatske, osobnih iskaznica ili boravišta. Drugog dana rada Savjeta raspravljalo se o ključnim temama te potrebnim mjerama za nastavak unapređenja odnosa između Republike Hrvatske s pripadnicima hrvatskog naroda koji žive izvan njenih granica. Poseban naglasak stavljen je na potrebu nastavka provođenja i razvijanja programa učenja hrvatskog jezika u hrvatskim zajednicama diljem svijeta.
Također se razgovaralo o mogućnosti olakšavanja pristupa glasovanju Hrvata izvan Republike Hrvatske (poput uvođenja dopisnog glasovanja) te o potrebi zastupljenosti predstavnika svih Hrvata izvan Republike Hrvatske u Hrvatskom saboru (uključujući predstavnike hrvatske manjine i hrvatskog iseljeništva). Istaknuto je i da je važno olakšati i ubrzati postupak stjecanja hrvatskog državljanstva. Na sjednici se raspravljalo o potrebi afirmativnije porezne politike prema povratnicima (osobito umirovljenicima) te o potencijalima gospodarske suradnje između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske. Razgovaralo se i o potrebi razvoja programa koji bi mladima omogućili povoljnije putovanje u domovinu kao temelj budućim programima razmjene, kao i o potrebi osnivanja posebnih centara za promicanje hrvatske kulture u vodećim svjetskim metropolama. Razgovaralo se i o važnosti uvođenja izravnih letova između Hrvatske i prekomorskim zemalja koji bi doveli do dodatnog povećanja turizma i investicija te održali snažnu povezanost Hrvatske i Hrvata koji žive izvan njenih granica. Podsjećamo da Savjet čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta te zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj Vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske. Tijekom sjednice Savjeta predstavljeni su i rezultati rada, te aktivnosti, programi i projekti koje provodi Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.