Plenković razgovarao s predstavnicima Hrvata u Sloveniji i Crnoj Gori

Plenković razgovarao s predstavnicima Hrvata u Sloveniji i Crnoj Gori

PREMIJER Andrej Plenković i predstavnici Hrvata u Sloveniji suglasili su se da je potrebno i dalje raditi na tome da Ljubljana prizna status hrvatske nacionalne manjine, priopćila je vlada.

Plenković je u Zagrebu razgovarao s predstavnicima Hrvata u Sloveniji i Crnoj Gori u kojoj je položaj Hrvata riješen.

“Dok u Crnoj Gori Hrvati imaju priznat status nacionalne manjine, u Sloveniji to nije slučaj i njihov je položaj tamo u potpunosti nedefiniran. Stoga je izražena potreba daljnjih aktivnosti kako bi se status Hrvata u Sloveniji definirao”, priopćila je vlada nakon sastanka.

Status Hrvata u Sloveniji

S tim je ciljem u veljači prošle godine osnovano Povjerenstvo za pitanje statusa Hrvata u Sloveniji s namjerom koordiniranja i uspostavljanja aktivnosti koje će pridonijeti očuvanju i razvijanju hrvatskoga identiteta te definiranju statusa Hrvata i priznanju hrvatske nacionalne manjine u Sloveniji, dodaje se.

Plenković je najavio da će sastanak na vrhu čelnika država članica Europske unije i država jugoistočne Europe iduće godine u Zagrebu biti prigoda da se nešto učini u rješavanju otvorenih pitanja sa susjednim državama.

Premijer je isto tako poručio kako očekuje nastavak aktivnosti koje će omogućiti institucionalnu, financijsku i projektnu potporu i očuvanje hrvatskog identiteta u Crnoj Gori, navodi se u priopćenju.

Na razgovorima u Banskim dvorima bili su predsjednik Saveza hrvatskih društava Slovenije Đanin Kutnjak te Adrijan Vuksanović, zastupnik u crnogorskom parlament.

Tekst: Hina, 2.10.2019 
Foto: Patrik Macek/PIXSELL 

KAKO SE U CVELFERIJI ČUVA I NJEGUJE TRADICIJA

Ljudi smo poput pčela.One, leteći od cvijeta do cvijeta, pelud sakupljaju i u košnice nose, a mnogi od nas idući od mjesta do mjesta traže kutak u kojem će gnijezdo svoje saviti,Neki ga nađemo u zavičaju, a neke opet život daleko od zavičaja odnese.Ipak, mi u  svom srcu svoj dragi rodni kraj nosimo.Čuvamo  ga u uspomeni, uspomene snažimo posjetama i njegovanjem svega onoga što smo  iz zavičaja ponijeli.

Najljepše od svega su običaji, dio tradicije i kulture koji pored materinskoga jezika najbolje svjedoče tko smo i iz kojega jata smo doletjeli.

Mi Hrvati spadamo u narode čija je skoro polovica svoj dom našla pod tuđim suncem.Sanjamo svoju Hrvatsku, a mnogi su i svoje živote položili na njezin oltar u Domovinskom ratu.I kada smo konačno dobili svoju slobodnu i samostalnu državu, naša kultura, tradicija i običaji procvali su.

Naš prekrasni barjak i naša tkanica i trobojnica nisu se više krili.

Ponovo su se zaorile naše pjesme, srca življe zakucala uz zvuke tamburice.Sve ono šo se krilo i kao svetinja čuvalo, zablistalo je novim sjajem.

Probudila se i moja Cvelferija.Vjerujem da nisam jedina koja do nastanka naše slobodne Hrvatske nisam znala što to ime znači.U školama koje smo tada pohađali nije se puno govorilo o hrvatskoj povijesti, u žiži je bila najnovija, ona u kojoj je nastala država koje danas nema.

Za one koji budu ovo čitali evo što o  Cvelferiji piše u Vikipediji:

“Cvelferija je područje koje obuhvaća ovih 9 sela županjskog kraja: VrbanjaSoljaniStrošinciDrenovciĐurićiRačinovciGunjaRajevo Selo i Posavski Podgajci. Tih 9 sela županjskog kraja nalaze se u Srijemu dok se sama Županja i ostala mjesta zapadno od Cvelferije nalaze u Slavoniji.

Naziv Cvelferija potječe iz vojnoga jezika. U doba kada je Hrvatska bila podijeljena na pukovnije, a one na niže jedinice satnije, područje ovih sela činilo je dvanaestu satniju. Od njemačkog zwölf što znači dvanaest ovaj kraj prozvan je Cvelferijom. To su bila sela koja su se nalazila na granici s Turcima, pa su ovdašnji ljudi prozvani Graničari.

Cvelferija i danas ima graničarsku ulogu, doduše ne kao tada, jer se nalazi na granici s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom.

Termin se rabi i dan-danas. Svake godine se u jednom od tih sela održava kulturna manifestacija “Raspjevana Cvelferija” na kojoj sudjeluju KUD-ovi iz Cvelferije i njihovi gosti.”

A Cvelferi, stanovnici devet sela Županjske posavine kao da su se probudili i dugoga sna.Oživjele su pjesme i priče, zablistale prekrasne nošnje, srpili se razigrani vranci, dorati i žeravi, a lipe i ponosne snaše sa bajama ponovo krenile u ukrašenim kolima na vašare i priredbe.

Manifestacija RASPJEVANA CVELFERIJA skoro četvrt stoljeća svjedoči da istočna Slavonija živi.Svake godine organizira je drugo selo.Nisam imala prigodu nazočiti tom događaju u mojim dragim Podgajcima.Zahvaljujući gostoprimstvu mojih prijatelja Željka Filipovića Rore i njegove supruge Viktorije, uživala sam u toj divnoj manifestaciji nedavno, kada je Vrbanja bila domaćin 24.Raspjevne Cvelferije.

Teško je opisati svu ljepotu i bogatstvo toga događaja.Folklor, glazba, gastronomija i kao poseban dragulj u kruni ukrašena pročelja kuća te izloženi prekrasni starinski predmeti i rukotvorine, složeni u instalacije koje se ne bi postidjele pokazati na bilo kojoj izložbi u umjetničkim galerijama.

Prekrasni tkani otarci sa čunčanim motivima, stoljnjaci ukrašeni šlingom, necanim i heklanim čipkama, šokački veliki jastuci od perja sa šlinganim i toledo jastučnicama, ponjave sa šlingom od čije ljepote se jedva može oko odvojiti.Samo od sebe se postavi pitanje odakle su vrijedne Šokice crpile inspiraciju stvarajući ovu ljepotu.

A ljepote i bogatstva je bilo na svakom koraku.Svečana povorka predvođena ponosnim konjanicima na konjima koji su plijenili ljepotom i ponosnim držanjem, za njima kola,starinska drvena, obojena živim bojama, ukrašena ponjavcima i otarcima i lijepim curama i snašama što ponosno u sicu sjede, a baja obijesno pucketa kandžijom iznad leđa razigranih konja,

Iza kola povorka kulturno-umjetničkih društava u prekrasnim nošnjama, svi razdragani, pjevaju uz pratnju tamburaša,

Gledajući sve to u meni se učvrstila vjera da moja Cvelferija, moja Slavonija ima budućnost.Sva ova snaga i ljepota koju sam vidjela to jamče,Mladež u povorci znat će sačuvati ono što su im ostavili njihovi stari.I oni što odlaze, ljepotu i snagu sa sobom nose.Odlaze i vraćaju se na ovakve svečanosti da napune srce i dušu snagom iskonske ljubavi i da se jednoga dana kući vrate,

Nadu da će se vratiti daje mi sve ovo što sam vidjela i doživjela, a što je tako lijepo sročeno u meni dragoj pjesmi “Slavonijo, dok ti ime traje, čuvat ćemo stare običaje”,

A Raspjevana Cvelferija je sigurno jedan od najsvjetlijih kamenčića u mozaiku nastojanja da se očuvaju običaji, široka duša i razigrano srce Slavonije.

Katica Pavkić Špiranec

POSTAVLJANJE SPOMENIKA LJUDEVITU GAJU U LJUBLJANI

POSTAVLJANJE SPOMENIKA LJUDEVITU GAJU U LJUBLJANI

Ljubljana 15.10.2019.

Ideja stara četri godine dobila je novi zamah.Posjeta delegacije Saveza hrvatskih društava u Sloveniji županu Gradske občine Ljubljana Zoranu Jankoviču 18.6.2019.rezultirala je spremnošču župana Jankovića da podrži projekt i pomogne kod same realizacije.U tu svrhu je 15.10.2019. održan sastanak u ljubljanskoj Mestni hiši podžupana Gradske občine Ljubljane Aleša Čerina i Đanina Kutnjaka predsjednika Saveza hrvatskih društava u Sloveniji sastanku je prisustvovala i Romana Franulović Bušić opunomoćeni ministar Veleposlanstva RH u Ljubljani.


Nakon što je utvrđeno da u četri godine aktivnosti vezane uz postavljanja hrvatskog spomenika, rezultirale  izboru znamenite povijesne osobe koja na neki način je djelovala u Sloveniji i Hrvatskoj izbor se suzio na Ljudevita Gaja.Kod odabira lokacije za postavljanje spomenika bilo je više lokacija ali nije izabrana ni jedna iz različitih razloga.Podžupan Aleš Čerin je predložio dvije prihvatljive lokacije za postavljanje spomenika i napomenuo da do realizacije projekta može doči u kratkom vremenu.
Dogovoreno je da se počne sa pripremama  dokumentacije i lokacije te podnožja spomenika od strane MOL i priprema odljevka od strane SHDS.

42 mjesta na Sveučilištu Sjever za redovite studente iz dijaspore

42 mjesta na Sveučilištu Sjever za redovite studente iz dijaspore

Ministarstvo znanosti i obrazovanja će osigurati sufinanciranje troškova studiranja tijekom trajanja upisanog studijskog programa za studente pripadnike hrvatskog iseljeništva i pripadnike hrvatske manjine koji u akademskoj godini 2019./2020. prvi puta upišu prvu godinu u kvoti redovitih studenata na Sveučilištu Sjever.

Po dva studenta iz dijaspore moći će upisati svaki od ponuđenih studijskih programa:

Preddiplomski studiji:

 U Koprivnici:

  1. Medijski dizajn
  2. Komunikologija, mediji i novinarstvo
  3. Poslovanje i menadžment
  4. Logistika i mobilnost
  5. Prehrambena tehnologija

U Varaždinu: 

  1. Elektrotehnika
  2. Multimedija, oblikovanje i primjena
  3. Proizvodno strojarstvo
  4. Logistika i mobilnost
  5. Graditeljstvo
  6. Sestrinstvo
  7. Mehatronika
  8. Fizioterapija

Diplomski studiji:

 U Koprivnici:

  1. Medijski dizajn
  2. Novinarstvo
  3. Ambalaža, recikliranje i zaštita okoliša
  4. Održiva mobilnost i logistika

U Varaždinu:

  1. Multimedija
  2. Strojarstvo
  3. Graditeljstvo
  4. Sestrinstvo – menadžment u sestrinstvu

Time je odobren upis 42 redovita studenta na najmlađe javno sveučilište u Republici Hrvatskoj koje je postalo prepoznatljivo po otvorenosti za nove trendove i vrlo je poželjan izbor i studentima u Hrvatskoj. 

Objavio: Ivona Čulo; 29. 08. 2019.

Priznanje bi Hrvatom veliko pomenilo, saj je Slovenija naša domovina

Priznanje bi Hrvatom veliko pomenilo, saj je Slovenija naša domovina

Pogovor s predsednikom Zveze hrvaških kulturnih društev v Sloveniji Đaninom Kutnjakom

februar 2018 ob 06:32,
zadnji poseg: 2. februar 2018 ob 09:49
Ljubljana – MMC RTV SLO

Hrvati v Sloveniji si prizadevajo, da bi njihov položaj uredili z zakonom, ki bi bil primerljiv s tistim, ki ureja položaj Romov. Pri nas živi okrog 40.000 prebivalcev, ki jim je materni jezik hrvaščina.

Slovenci so na Hrvaškem ena izmed 22 ustavno priznanih manjšin in lahko volijo svojega predstavnika v saboru. Slovenščina se poučuje v gimnazijah in osnovnih šolah po vsej Hrvaški. To je zgled dobre prakse, ki kaže, kako bi lahko ta problem rešili tudi Hrvati v Sloveniji,” je v oddaji NaGlas! dejal predsednik Zveze hrvaških društev v Sloveniji Đanino Kutnjak.
Pogovor je bil opravljen, preden je včeraj v DZ v postopek skupina poslancev s prvopodpisanim Draganom Matićem iz SMC vložila predlog zakona o uresničevanju kolektivnih kutlurnih pravic narodnih skupnosti pripadnikov narodov nekdanje Jugoslavije v Sloveniji. “Predlog tega zakona bomo še preučili, saj ne vsebuje vsega, za kar si hrvaška skupnost prizadeva. Vseeno se zdi, da politika ustvarja nove pogoje za sodelovanje,” je predlog Matićevega zakona za MMC komentiral Đanino Kutnjak. Podpise pod zakonski predlog sta iz koalicije poleg poslancev SMC in SD prispevala tudi dva poslanca DeSUS, iz opozicije pa poslanci Levice.

Že več let si prizadevate, da bi Hrvati v Sloveniji dobili status narodne manjšine. Zakaj?
Hrvati imajo kulturna društva, ki si prizadevajo za ohranitev hrvaškega jezika, kulture in tradicije. Želimo si, da bi s priznanjem ohranili to tradicijo in kulturo in da bi dobili status.

Kaj pa bi to prineslo Hrvatom glede na tisto, česar zdaj nimajo? Predlagano je bilo, da bi se zgledovali po zakonu o Romih in podobno uredili še vaš položaj. Kaj bi vam to prineslo? 
Najprej bi dobili priznanje, kar nam veliko pomeni, saj živimo v Sloveniji, ki je naša matična domovina. Radi bi ustanovili Zavod za kulturo Hrvatov v Sloveniji, da bi se hrvaščino sistemsko učili povsod, kjer živijo Hrvati, da bi bilo naše vprašanje rešeno na državni ravni in v lokalnih skupnostih, kjer so Hrvati avtohtona manjšina.

Mislite na sodelovanje pri lokalni samoupravi?

Seveda. Zakon o Romih je vzorec, kako rešiti tudi vprašanje Hrvatov v Sloveniji.

S kom ste se pogovarjali in kakšne odgovore ste dobili?
Lani smo se sestali s predsednikom državnega zbora. Menil je, da bi naše vprašanje najlažje rešili z zakonom, in nam svetoval, naj se obrnemo na predsednika odbora za kulturo državnega zbora gospoda Dragana Matića. Dejal je, da nas razume, a nam ni mogel pomagati. Skupaj smo se dogovorili za sestanek z ministrom za kulturo, gospodom Peršakom, ki je hkrati predsedujoči Sveta vlade RS za narodne skupnosti nekdanje Jugoslavije v Sloveniji. Na sestanku smo pojasnili svoj predlog. Predstavil je dnevni red in zapustil sestanek. Bili smo razočarani. Očitno je premalo politične volje, da bi se naše vprašanje rešilo zdaj.

Nihče ni pristojen za to.
In nimamo več sogovornika.

Kaj pa pravijo o vašem položaju uradni hrvaški predstavniki, predsednica države Kolinda Grabar Kitarović, premier?
Hrvaška vlada in predsednica države nas odločno podpirata, prav tako sabor in osrednji državni urad za Hrvate zunaj meja Republike Hrvaške. Denarno nas podpirajo, nam pomagajo, nas razumejo in so pripravljeni storiti vse.

Slovencem na Hrvaškem pa je priznan status manjšine. Katere pravice imajo?

To je lep primer dobre prakse. Slovenci so na Hrvaškem ena izmed 22 ustavno priznanih manjšin in lahko volijo svojega predstavnika v saboru. Slovenščina se poučuje v gimnazijah in osnovnih šolah po vsej Hrvaški. To je zgled dobre prakse, ki kaže, kako bi lahko ta problem rešili tudi Hrvati v Sloveniji. Omeniti moram slovenski vladni urad za zamejce, ki zgledno skrbi za Slovence na Hrvaškem. To vedno poudarjam, ko gre za podobne hrvaške ustanove.

Lahko bi bil vzorec za priznanje novih manjšin v Sloveniji?
Vzorec, ki je lahko za zgled in ki je učinkovit v sosednji državi. V resnici razmere na terenu niso tako slabe kot v parlamentu, saj v številnih lokalnih skupnostih delujejo kulturna društva, ljudje ob meji se družijo in uresničujejo projekte na akademski, občinski in mestni ravni. Številna hrvaška in slovenska mesta so prijateljska mesta.

Živite v Lendavi. Lahko navedete kakšen primer iz vašega okolja?
Povezujemo se, Lendava je večkulturna, tam živimo v sožitju Slovenci, Madžari, Hrvati in Romi, zato se mesto poteguje za to, da bi ga razglasili za evropsko prestolnico kulture leta 2025, skupaj s partnerji iz Hrvaške, Slovenije in Madžarske.

Priznanje bi verjetno pomenilo tudi večjo finančno trdnost za vašo dejavnost. Vse skupnosti so zdaj odvisne od sredstev Javnega sklada RS za ljubiteljske dejavnosti oziroma amatersko kulturo, to je kakšnih 500.000 evrov, ki pa se razdelijo med nekaj deset ali celo nekaj sto kulturnih društev. Je to največja ovira za priznanje?
Ne. Hrvati dobivajo sredstva iz osrednjega državnega urada, iz lastnih virov in z donacijami. Tudi JSKD podpira projekte, jaz jih izvajam. Društva so zelo uspešna z malo denarja, a to ni dovolj. Morali bi izdelati analizo, ki bi pokazala, da veliko društev pripravlja odlične, dobro obiskane prireditve. Prav tako bi bilo treba oceniti, koliko je to delo vredno, in ustrezno nagraditi delo društev etničnih skupnosti v Sloveniji.

In ga profesionalizirati, kaj ne?

Da bi bile posamezne skupnosti odvisne samo od sebe, kot zdaj želi hrvaška skupnost. Prizadeva si za profesionalizacijo in da bi letos v Lendavi ustanovili Hrvaški kulturni center Zrinjski.

X