Održana je 10/2021. redovna sjednica Saveza hrvatskih društava u Sloveniji.

Održana je 10/2021. redovna sjednica Saveza hrvatskih društava u Sloveniji.

Uz pridržavanje epidemioloških mjera, u Hrvatskom domu u Ljubljani održana je sjednica Predsjedništva Saveza hrvatskih društava u Sloveniji, druga ove godine prva je održana virtualno.


Članovi predsjedništva su se nakon više od pola godine sastali i imali prilike neposredno sudjelovati u raspravama o izvješćima za 2020. godinu te prenijeti svoja iskustva o radu svojih društava u protekloj  “corona” godini.
Uz velike nepoznanice uzrokovane neizvjesnosti bliske budućnosti donesen je plan rada SHDS-e za 2021. godinu.Predsjednik Saveza, Đanino Kutnjak istaknuo je zadovoljstvo zbog sastanka, a posebno činjenicu da epidemija nije onemogućila rad Saveza, nego samo promijenila oblik rada, koji je prihvatljiv i siguran za sve učesnike, a da Savez nastavlja da radi na ostvarenju svog plana rada.

Predsjednik Saveza hrvatskih društava Slovenije u posjeti Mađarskom kulturnom institutu u Ljubljani

Predsjednik Saveza hrvatskih društava Slovenije u posjeti Mađarskom kulturnom institutu u Ljubljani

Predsjednika SHDS-e Đanina Kutnjaka u Mađarskom institutu za kulturu primila je Biborka Molnar-Gabor, direktorica centra, s ciljem predstavljanja aktivnosti centra i uspostavljanja buduće suradnje dviju institucija. Balassi institut iz Kulturnog centra Veleposlanstva Republike Mađarske, otvoren 2016. godine, promijenio je ime prošle godine i djeluje kao i sva 24 mađarska instituta širom svijeta “Mađarski kulturni institut”.

Institut se nalazi u prizemlju moderne zgrade u središtu Ljubljane na obali rijeke Ljubljanice. Suvremeni polivalentni prostor centra sadrži više prostora za obrazovanje, prezentacije, izložbe te kulturna i turistička događanja.Zanimljivim razgovorom o načinu rada centra ravnateljica Molnar-Gabor pokazala je sadržaje i prostorne mogućnosti centra.

Glavna misija Ljubljanskog mađarskog kulturnog instituta ostaje nepromijenjena i nakon preimenovanja i dalje predstavlja slovenskoj publici ono najbolje što raznolika mađarska kultura nudi: od odabranih vina preko svjetski poznatih mađarskih umjetnika do živopisnih narodnih običaja. Institut nastoji biti kontaktna točka između slovenskog i mađarskog kulturnog života i želi graditi mostove između dviju zemalja.

Tekst i fotografija: SHDS

Vrijeme je za solidarnost – pomognimo onima koji su pogođeni potresom u Hrvatskoj!

Vrijeme je za solidarnost – pomognimo onima koji su pogođeni potresom u Hrvatskoj!

Nalazimo se u razdoblju punom izazova, neke čudne stvari se događaju u našim životima koje nas tjeraju na povlačenje u naše domove. Kad smo pomislili da situacija ne može biti teža, došlo je do još jedne tragedije. Nedavni potres u Zagrebu srušio je utočište i sigurnost koju smo pronašli kod svojih domova, čuvajući svoje zdravlje. 

Vrijeme je za odgovornost i solidarnost, stoga je Savez hrvatskih društava u Sloveniji u suradnji s Crvenim križem Slovenije pokrenuo humanitarnu akciju. Pridružite nam se u akciji „Potres Zagreb“ uplatom na račun Crvenog križa Slovenije, Mirje 19, 1000 Ljubljana. 

Podaci o računu:

Opis plaćanja (svrha): „Potres Zagreb“

Broj računa: SI56 0310-0111-1122-296

SWIFT: SKBASI2X

Šifra: CHAR

Poziv na broj: SI00-96885

Hvala vam!

SASTANAK U PROSTORIJAMA  HRVATSKE KULTURNE UDRUGE NOVO MESTO

SASTANAK U PROSTORIJAMA HRVATSKE KULTURNE UDRUGE NOVO MESTO

14.1.2020. Novo Mesto

Održan je sastanak predstavnika Veleposlanstva RH u Ljubljani, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Povjerenstva za pitanje statusa Hrvata u RS, Saveza hrvatskih društava Slovenije, Društva Žumberčana i prijatelja Žumberka i KUD-a Žumberak.
Tema sastanka je bila prijedlog društvima: Društvo Žumberčana i prijatelja Žumberka i KUD Žumberak za ulazak u krovnu udrugu Hrvata u Sloveniji-Savez hrvatskih društava u Slovenji.

Srdačan pozdrav,
Đanino Kutnjak-predsjednik SHDS

Plenković razgovarao s predstavnicima Hrvata u Sloveniji i Crnoj Gori

Plenković razgovarao s predstavnicima Hrvata u Sloveniji i Crnoj Gori

PREMIJER Andrej Plenković i predstavnici Hrvata u Sloveniji suglasili su se da je potrebno i dalje raditi na tome da Ljubljana prizna status hrvatske nacionalne manjine, priopćila je vlada.

Plenković je u Zagrebu razgovarao s predstavnicima Hrvata u Sloveniji i Crnoj Gori u kojoj je položaj Hrvata riješen.

“Dok u Crnoj Gori Hrvati imaju priznat status nacionalne manjine, u Sloveniji to nije slučaj i njihov je položaj tamo u potpunosti nedefiniran. Stoga je izražena potreba daljnjih aktivnosti kako bi se status Hrvata u Sloveniji definirao”, priopćila je vlada nakon sastanka.

Status Hrvata u Sloveniji

S tim je ciljem u veljači prošle godine osnovano Povjerenstvo za pitanje statusa Hrvata u Sloveniji s namjerom koordiniranja i uspostavljanja aktivnosti koje će pridonijeti očuvanju i razvijanju hrvatskoga identiteta te definiranju statusa Hrvata i priznanju hrvatske nacionalne manjine u Sloveniji, dodaje se.

Plenković je najavio da će sastanak na vrhu čelnika država članica Europske unije i država jugoistočne Europe iduće godine u Zagrebu biti prigoda da se nešto učini u rješavanju otvorenih pitanja sa susjednim državama.

Premijer je isto tako poručio kako očekuje nastavak aktivnosti koje će omogućiti institucionalnu, financijsku i projektnu potporu i očuvanje hrvatskog identiteta u Crnoj Gori, navodi se u priopćenju.

Na razgovorima u Banskim dvorima bili su predsjednik Saveza hrvatskih društava Slovenije Đanin Kutnjak te Adrijan Vuksanović, zastupnik u crnogorskom parlament.

Tekst: Hina, 2.10.2019 
Foto: Patrik Macek/PIXSELL 

KAKO SE U CVELFERIJI ČUVA I NJEGUJE TRADICIJA

Ljudi smo poput pčela.One, leteći od cvijeta do cvijeta, pelud sakupljaju i u košnice nose, a mnogi od nas idući od mjesta do mjesta traže kutak u kojem će gnijezdo svoje saviti,Neki ga nađemo u zavičaju, a neke opet život daleko od zavičaja odnese.Ipak, mi u  svom srcu svoj dragi rodni kraj nosimo.Čuvamo  ga u uspomeni, uspomene snažimo posjetama i njegovanjem svega onoga što smo  iz zavičaja ponijeli.

Najljepše od svega su običaji, dio tradicije i kulture koji pored materinskoga jezika najbolje svjedoče tko smo i iz kojega jata smo doletjeli.

Mi Hrvati spadamo u narode čija je skoro polovica svoj dom našla pod tuđim suncem.Sanjamo svoju Hrvatsku, a mnogi su i svoje živote položili na njezin oltar u Domovinskom ratu.I kada smo konačno dobili svoju slobodnu i samostalnu državu, naša kultura, tradicija i običaji procvali su.

Naš prekrasni barjak i naša tkanica i trobojnica nisu se više krili.

Ponovo su se zaorile naše pjesme, srca življe zakucala uz zvuke tamburice.Sve ono šo se krilo i kao svetinja čuvalo, zablistalo je novim sjajem.

Probudila se i moja Cvelferija.Vjerujem da nisam jedina koja do nastanka naše slobodne Hrvatske nisam znala što to ime znači.U školama koje smo tada pohađali nije se puno govorilo o hrvatskoj povijesti, u žiži je bila najnovija, ona u kojoj je nastala država koje danas nema.

Za one koji budu ovo čitali evo što o  Cvelferiji piše u Vikipediji:

“Cvelferija je područje koje obuhvaća ovih 9 sela županjskog kraja: VrbanjaSoljaniStrošinciDrenovciĐurićiRačinovciGunjaRajevo Selo i Posavski Podgajci. Tih 9 sela županjskog kraja nalaze se u Srijemu dok se sama Županja i ostala mjesta zapadno od Cvelferije nalaze u Slavoniji.

Naziv Cvelferija potječe iz vojnoga jezika. U doba kada je Hrvatska bila podijeljena na pukovnije, a one na niže jedinice satnije, područje ovih sela činilo je dvanaestu satniju. Od njemačkog zwölf što znači dvanaest ovaj kraj prozvan je Cvelferijom. To su bila sela koja su se nalazila na granici s Turcima, pa su ovdašnji ljudi prozvani Graničari.

Cvelferija i danas ima graničarsku ulogu, doduše ne kao tada, jer se nalazi na granici s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom.

Termin se rabi i dan-danas. Svake godine se u jednom od tih sela održava kulturna manifestacija “Raspjevana Cvelferija” na kojoj sudjeluju KUD-ovi iz Cvelferije i njihovi gosti.”

A Cvelferi, stanovnici devet sela Županjske posavine kao da su se probudili i dugoga sna.Oživjele su pjesme i priče, zablistale prekrasne nošnje, srpili se razigrani vranci, dorati i žeravi, a lipe i ponosne snaše sa bajama ponovo krenile u ukrašenim kolima na vašare i priredbe.

Manifestacija RASPJEVANA CVELFERIJA skoro četvrt stoljeća svjedoči da istočna Slavonija živi.Svake godine organizira je drugo selo.Nisam imala prigodu nazočiti tom događaju u mojim dragim Podgajcima.Zahvaljujući gostoprimstvu mojih prijatelja Željka Filipovića Rore i njegove supruge Viktorije, uživala sam u toj divnoj manifestaciji nedavno, kada je Vrbanja bila domaćin 24.Raspjevne Cvelferije.

Teško je opisati svu ljepotu i bogatstvo toga događaja.Folklor, glazba, gastronomija i kao poseban dragulj u kruni ukrašena pročelja kuća te izloženi prekrasni starinski predmeti i rukotvorine, složeni u instalacije koje se ne bi postidjele pokazati na bilo kojoj izložbi u umjetničkim galerijama.

Prekrasni tkani otarci sa čunčanim motivima, stoljnjaci ukrašeni šlingom, necanim i heklanim čipkama, šokački veliki jastuci od perja sa šlinganim i toledo jastučnicama, ponjave sa šlingom od čije ljepote se jedva može oko odvojiti.Samo od sebe se postavi pitanje odakle su vrijedne Šokice crpile inspiraciju stvarajući ovu ljepotu.

A ljepote i bogatstva je bilo na svakom koraku.Svečana povorka predvođena ponosnim konjanicima na konjima koji su plijenili ljepotom i ponosnim držanjem, za njima kola,starinska drvena, obojena živim bojama, ukrašena ponjavcima i otarcima i lijepim curama i snašama što ponosno u sicu sjede, a baja obijesno pucketa kandžijom iznad leđa razigranih konja,

Iza kola povorka kulturno-umjetničkih društava u prekrasnim nošnjama, svi razdragani, pjevaju uz pratnju tamburaša,

Gledajući sve to u meni se učvrstila vjera da moja Cvelferija, moja Slavonija ima budućnost.Sva ova snaga i ljepota koju sam vidjela to jamče,Mladež u povorci znat će sačuvati ono što su im ostavili njihovi stari.I oni što odlaze, ljepotu i snagu sa sobom nose.Odlaze i vraćaju se na ovakve svečanosti da napune srce i dušu snagom iskonske ljubavi i da se jednoga dana kući vrate,

Nadu da će se vratiti daje mi sve ovo što sam vidjela i doživjela, a što je tako lijepo sročeno u meni dragoj pjesmi “Slavonijo, dok ti ime traje, čuvat ćemo stare običaje”,

A Raspjevana Cvelferija je sigurno jedan od najsvjetlijih kamenčića u mozaiku nastojanja da se očuvaju običaji, široka duša i razigrano srce Slavonije.

Katica Pavkić Špiranec

X