30. Forum hrvatske nacionalne manjine – Zagreb, 5. prosinca 2025.
U Zagrebu je 5. prosinca 2025. održan jubilarni, 30. Forum hrvatske nacionalne manjine u organizaciji Hrvatske matice iseljenika. Tradicionalno je okupio predstavnike hrvatskih manjinskih zajednica iz dvanaest europskih država, stručnjake, znanstvenike i predstavnike hrvatskih državnih institucija. Ovogodišnje izdanje, pod temom „Knjižnice i društvene mreže hrvatske manjine u europskome susjedstvu“, pokazalo je kako se jezik, identitet i kulturna baština hrvatskih manjina uspješno čuvaju i razvijaju u razdoblju intenzivne digitalizacije i novih oblika komunikacije.
Knjižnice hrvatskih manjinskih zajednica u Sloveniji – više od prostora za knjige
U Sloveniji knjižnice hrvatskih društava zauzimaju osobito mjesto u očuvanju jezika, pamćenja i identiteta. One nikada nisu bile samo mjesta za pohranu knjiga, nego živi prostori zajednice – čuvarice priča, sjećanja i kulturnih tragova.
Razvijale su se spontano, bez velikih institucionalnih projekata, ponajprije iz potrebe ljudi da zadrže vezu s materinskim jezikom. Mnoge od njih započele su jednom jedinom policom koju su članovi punili knjigama iz vlastitih domova. Ta skromna, često prva polica na ulazu u prostorije društva, i danas je simbol pripadnosti, zajedništva i kontinuiteta.
KD Međimurje Velenje – polica koja je postala dnevna soba zajednice
U prostoru Grunta, sjedišta KD Međimurje Velenje, knjižna polica nastala je prirodno i spontano. Članovi, prijatelji i posjetitelji godinama su donosili knjige, zahvalnice, plakete, fotografije i uspomene s nastupa. Zbog toga je Grunt postao prostor gdje se knjiga, tradicija i društveni život prirodno isprepliću. Ta polica danas nije samo zbirka – ona je arhiv i dnevna soba društva, mjesto susreta i razgovora.
HKD Pomurje – od organiziranog početka do jedinstvenog razvoja
Među hrvatskim društvima u Sloveniji posebno se izdvaja HKD Pomurje. Njegova knjižnica ima definiran i povijesno značajan početak: 23. prosinca 2008. osnovana je velikom donacijom od 582 knjige prikupljene u Međimurju. Knjige su darovali vrtići, škole, pojedinci, Visoka učiteljska škola i Knjižnica Čakovec, stvarajući prvi organizirani temelj hrvatske knjižnice u Lendavi te čvrst kulturni most između dviju sredina.
Danas knjižnica HKD Pomurje funkcionira kao otvoreni prostor bez strogih knjižničnih pravila. Ona je arhiv društva, čuvateljica knjiga, fotografija, dokumenata i tragova dugogodišnjeg rada zajednice. To je živa knjižnica – fleksibilna i oblikovana prema stvarnim potrebama ljudi.
HKD Pomurje kao jedini registrirani hrvatski izdavač u Sloveniji
HKD Pomurje jedino je hrvatsko društvo u Sloveniji koje ima registriranog nezavisnog izdavača. Do danas je objavilo oko petnaest knjiga, među kojima se ističu udžbenik i radna bilježnica za učenje hrvatskog jezika – materijali prilagođeni životnom i jezičnom okruženju učenika u Sloveniji. Riječ je o projektu iznimne važnosti za hrvatsku zajednicu.
Društvo također sudjeluje u izdavanju časopisa Saveza Korijeni, kao i vlastitog glasila Glas HKD Pomurja. Upravo su te publikacije dragocjeni dokumenti kulturnog i društvenog života hrvatske manjine, bilježeći događaje, ljude i procese koji bi bez takvih zapisa lako otišli u zaborav.
Hrvatski dom u Ljubljani – zajednička polica društava i Saveza
U Hrvatskom domu u Ljubljani nalazi se zajednička polica koju su zajedno oblikovali HKD Međimurje Ljubljana i Savez hrvatskih društava u Sloveniji. Ovdje su godinama pristizale knjige iz donacija, ostavština, književnih večeri i gostovanja društava. Polica čuva najvažnije izdavačke projekte Saveza, uključujući vrijedne knjige o povijesti i identitetu Hrvata u Sloveniji. Ona je postala svojevrsni kulturni orijentir hrvatske zajednice u glavnom gradu.
HKD Maribor – kontinuitet najstarijeg hrvatskog društva u Sloveniji
Najstarije hrvatsko društvo u Sloveniji, HKD Maribor, već više od trideset godina razvija svoju knjižnicu. Nastala donacijama članova, izrasla je u zbirku knjiga i arhiv društvenih glasila – najprije „Glasila“, a kasnije „Croate“. Riječ je o neprocjenjivoj kronici rada i života zajednice, bilježnici priča, uspjeha i nastupa koji bi inače ostali nezabilježeni.
Iako knjižnica društva nije uključena u sustav COBISS, zbog tehničkih i organizacijskih zahtjeva, ona i dalje ispunjava svoju osnovnu zadaću: pruža prostor susreta, čitanja i povezivanja s materinskim jezikom.
Zašto su ove knjižnice važne?
Knjižnice hrvatskih manjinskih zajednica u Sloveniji nisu samo zbirke knjiga. One su:
mostovi jezika – čitanje na materinskom jeziku jača osobni i kolektivni identitet;
centri zajedničkog pamćenja – čuvaju priče, fotografije, dokumente i baštinu;
prostori učenja – podržavaju razvoj dvojezičnosti kod djece i odraslih;
hibridni kulturni centri – spajaju tradiciju knjige s digitalnim sadržajima i suvremenim komunikacijskim modelima.
U vrijeme digitalizacije pokazalo se da knjižnice nisu izgubile na važnosti – naprotiv, upravo zbog svoje fleksibilnosti postaju još značajnije. One povezuju prošlost i budućnost, zajednicu i pojedinca, stvarajući mjesta gdje kulturni identitet svakodnevno živi.
Zaključak
Knjižnice hrvatskih manjinskih zajednica u Velenju, Mariboru, Lendavi i Ljubljani, izdavačka djelatnost HKD Pomurje, časopis Korijeni i brojni obrazovni materijali čine jedinstven kulturni mozaik hrvatske zajednice u Sloveniji. One nisu samo čuvarice knjiga – one su čuvarice identiteta.
Nastale često spontano i iz skromnih resursa, ove knjižnice dokaz su da i male zajednice mogu stvoriti velike i dugoročne kulturne vrijednosti. Njihova je snaga u tome što omogućuju da hrvatski jezik, kultura i povijest ne budu samo sačuvani, nego da se žive – svakodnevno i s ponosom.
Tekst i fotografije: Đanino Kutnjak
Prezentacija na Forumu: Koraljka Čeh
