Lendava je 24. travnja 2026. godine bila mjesto susreta znanstvenika, kulturnih djelatnika i predstavnika hrvatskih zajednica iz Slovenije i Hrvatske, okupljenih na stručnom simpoziju posvećenom Jelena Pavčec. U organizaciji HKD Pomurje, ovaj je događaj još jednom potvrdio važnost sustavnog očuvanja i interpretacije međimurske tradicijske kulture.

Otvorenje uz brojne uzvanike i sudionike

Simpozij je započeo svečanim otvorenjem u ime organizatora pozdravio je Đanino Kutnjak predsjednik HKD Pomurje, te Janez Magyar župan Općine Lendava, koji je naglasio važnost kulturne suradnje i očuvanja zajedničke baštine na prostoru uz granicu.

Uz izlagače, događaju su prisustvovali i brojni prijavljeni sudionici iz kulturnih društava, znanstvenih institucija i udruga, među kojima valja istaknuti: Marijetu Rajković Iveta i Sanju Lončar, profesorice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; Korneliju Baša, umjetničku voditeljicu prekmurskih plesova; Jasminku Pervan, voditeljicu Odsjeka za društvene djelatnosti Grada Preloga; predstavnicu Hrvatska matica iseljenika Luciju Starčević; zatim Aleksej Milinović, Matiju Blagusa, Jagodu Srša, Srečka Lackovića i Moniku Ciglarić.

Svojom prisutnošću simpozij su dodatno obogatili i brojni drugi predstavnici hrvatskih kulturnih društava iz Slovenije, članovi folklornih skupina, studenti, istraživači te svi oni koji aktivno sudjeluju u očuvanju i prijenosu kulturne baštine.

Stručna izlaganja: višeslojni pogled na baštinu

U prvom izlaganju Josip Šimunko predstavio je život i djelo Jelene Pavčec, istaknuvši njezin doprinos razvoju folklorne scene te suradnju s Vinko Žganec i utjecaj na repertoar Ansambl LADO.

Lidija Bajuk u svom je izlaganju analizirala međimursku popevku i interpretacije Jelene Pavčec, naglašavajući njezinu umjetničku i dokumentarnu vrijednost.

Posebno mjesto u programu zauzelo je izlaganje Ivan Ivančan, koji je predstavio fenomen hrvatskog folklora i njegovu scensku primjenu. Naglasio je važnost profesionalnih ansambala, sustavne obrade tradicijske građe te uloge folklora u obrazovanju i međunarodnoj kulturnoj prezentaciji.

Đuro Blažeka dao je uvid u jezične osobine govora Preloga i važnost dijalektoloških istraživanja.

Identitet kroz nošnju i zajednicu

Završno izlaganje održao je Đanino Kutnjak, koji je govorio o ulozi međimurske narodne nošnje u hrvatskim zajednicama u Sloveniji. Istaknuto je kako nošnja, osim estetske vrijednosti, ima snažnu simboličku ulogu u očuvanju identiteta i međugeneracijskom prijenosu tradicije.

Rasprava i povezivanje iskustava

U raspravi koja je uslijedila sudionici su otvorili niz pitanja vezanih uz izazove očuvanja nematerijalne kulturne baštine, posebno u kontekstu iseljeničkih zajednica. Naglašena je potreba za jačanjem suradnje između institucija, udruga i pojedinaca te uključivanjem mladih u kulturne aktivnosti.

Folklor kao živa praksa

Program je nastavljen u večernjim satima Međimurskim folklornim festivalom u Lendavi, gdje su sudionici imali priliku doživjeti tradiciju u njezinu najživljem obliku – kroz pjesmu, ples i zajedništvo.

Tekst: Đanino Kutnjak

Fotografija: Duško Benin