U svečanom ozračju Kazališne i koncertne dvorane u Lendavi, 24. travnja 2026. godine održan je Međimurski folklorni festival – događaj koji je još jednom potvrdio snagu tradicije, ali i njezinu živu prisutnost među Hrvatima izvan domovine. U organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Pomurje, festival je okupio Međimurska kulturna društva iz Slovenije i Mađarske, stvarajući prostor susreta, razmjene i zajedničkog slavljenja bogate kulturne baštine međimurskog i šireg panonskog prostora.
Otvorenje ispunjeno emocijom i pripadnošću
Večer je započela simbolično, Međimurskom himnom „Međimurje kak si lepo zeleno“, koju je izveo zbor domaćina. Već prvi tonovi ispunili su dvoranu snažnom emocijom pripadnosti, evocirajući slike zavičaja i povezanosti generacija koje su iz Međimurja ponijele svoj identitet u različite krajeve Europe.
Program je vodio Dejan Buvač, koji se je publiku pozdravio na slovenskom, mađarskom i hrvatskom jeziku, čime je dodatno naglašena multikulturna dimenzija prostora u kojem festival djeluje i živi. U pozdravnim govoru Lucija Starčević- predstavnice Hrvatske matice iseljenika istaknula je
važnost kulturnih društava u očuvanju identiteta, jezika i tradicije, kao i njihovu ulogu u povezivanju zajednica s obje strane granice.
Revija narodnih nošnji – živa povijest u pokretu
Jedan od najupečatljivijih dijelova večeri bila je revija narodnih nošnji, koja je publici ponudila izravan susret s bogatstvom, raznolikošću i slojevitošću tradicijskog odijevanja. Svaka nošnja predstavljala je određeni kraj, društveni sloj i način života, ali i estetiku i simboliku koju su zajednice brižno prenosile generacijama.
Posebnu pažnju privukla je autentična nošnja iz Kotoribe, koju su predstavili Vera i Ljudevit Latin. Njezina vrijednost leži u izvornim dijelovima starijima od 150 godina, poput robeca i spodnjice. Nošnja se sastoji od više slojeva – spodnjice, bluze, frtuna, prucljeka, robeca, poculjice, robčeka, štomfi i čižmica – pri čemu svaki element ima funkcionalnu i simboličku ulogu.
Kulturna društva iz Ljubljane predstavila su rekonstrukcije međimurskih nošnji izrađenih prema izvornim uzorcima, čime se potvrđuje kontinuirani rad na očuvanju tradicije i izvan matične sredine. Hrvatsko kulturno društvo Međimurje Velenje prikazalo je nošnju iz Goričana, s posebnim naglaskom na detalje poput podsnehalje, poculice i peče, dok su originalni dijelovi stari više od 80 godina svjedočili o dugovječnosti tradicijske baštine.
Domaćin, Hrvatsko kulturno društvo Pomurje, predstavio je vlastiti fundus rekonstruiranih i originalnih nošnji iz međimurskog, zagorskog i prekmurskog područja, naglašavajući važnost očuvanja izvornog materijala i njegova prijenosa na nove generacije. Posebno su vrijedni originalni primjerci iz Goričana koji se i danas čuvaju i koriste s velikim oprezom.
Kulturno-umjetničko društvo Sumarton iz Mađarske obogatilo je reviju prikazom nošnje hrvatske zajednice u Mađarskoj. Njihova muška i ženska odjeća, temeljena na pomurskim uzorcima, spoj je lokalne tradicije i identitetske postojanosti u iseljeničkom okruženju. Slojevite ženske nošnje, bogati detalji i karakteristični elementi muške odjeće – košulje, lajbeci, hlače i šeširi – dodatno su naglasili širinu i raznolikost hrvatske kulturne baštine izvan granica domovine.
Folklorni nastupi – tradicija koja živi na sceni
Nakon revije uslijedio je bogat folklorni program koji je donio različite interpretacije međimurske i panonske tradicije.
Hrvatsko kulturno društvo Pomurje izvelo je koreografiju „Kroglo je zeljiče“, dinamičan splet pjesama i plesova koji odražava vitalnost i živost međimurskog kraja. Kulturno društvo Međimurje Velenje predstavilo se programom „Plesovi sa obije strane granice“, naglašavajući život i identitet u pograničnom prostoru.
Hrvatsko kulturno društvo Međimurje Ljubljana oduševilo je izvedbom „Ki so dečki črljeneši“, uz pratnju tamburaške skupine Prijatelji. Međimursko kulturno-umjetničko društvo Ivan Car donijelo je spoj pjesme i plesa kroz „Raca plava po Dravi“ te nastupe pjevačke skupine Fijolice.
KUD Sumarton iz Mađarske predstavio se programom „Međimurje kak si lepo zeleno“, potvrđujući dugogodišnji rad na očuvanju hrvatske kulture u Mađarskoj, dok je Folklorno društvo Prekmurje Lendava zatvorilo natjecateljski dio večeri razigranom koreografijom „Muzika(nti) za ples“.
Svaka izvedba nosila je vlastiti pečat, ali zajednička im je bila snažna emocionalna povezanost s tradicijom i identitetom.
Zajedništvo kao završna poruka
Na završetku programa svi su sudionici okupili na pozornici, gdje su im uručene zahvalnice za sudjelovanje. Zajednička fotografija i završni naklon publici simbolično su zaokružili večer ispunjenu pjesmom, ponosom i zajedništvom.
Međimurski folklorni festival u Lendavi još je jednom pokazao da tradicija nije statična, već živa i dinamična – ona se prenosi, reinterpretira i obogaćuje kroz generacije i prostore. Upravo u takvim susretima, gdje se brišu granice, a naglašavaju korijeni, leži njezina najveća snaga i vrijednost.
Za hrvatsku zajednicu u Pomurju, Sloveniji i šire, ova večer nije bila samo kulturni događaj, nego snažna potvrda identiteta, pripadnosti i trajne veze s Međimurjem – zavičajem koji i dalje živi kroz pjesmu, ples i sjećanje.
Tekst: Đanino Kutnjak
Fotografija: Duško Benin
