Predsjednici hrvatskih društava su s kardinalom porazgovarali o Hrvatima u Sloveniji te ga upoznali sa načinom kako čuvaju hrvatsku kulturu, tradiciju i hrvatski jezik u Sloveniji ali i onim stvarima koji ih tište i problemima koje danas imaju Hrvati u Sloveniji.
Neizmjerno nam je drago, da smo imali priliku ugostiti kardinala Vinka Puljića u Hrvatskom domu, gdje nam je kardinal dao podršku i svojim primjerom objasnio, da je i sam bio izvan matične domovine te, da če okviru svojim mogučnosti pomoći Hrvatima u Sloveniji.
U ime SHDS-e kardinalu se za posjetu koja puno znači hrvatskoj zajednici u Sloveniji u moralnom smislu i u učvrščenju vjere, zahvalio predsjednik saveza Đanino Kutnjak.
PREMIJER Andrej Plenković i predstavnici Hrvata u Sloveniji suglasili su se da je potrebno i dalje raditi na tome da Ljubljana prizna status hrvatske nacionalne manjine, priopćila je vlada.
Plenković je u Zagrebu razgovarao s predstavnicima Hrvata u Sloveniji i Crnoj Gori u kojoj je položaj Hrvata riješen.
“Dok u Crnoj Gori Hrvati imaju priznat status nacionalne manjine, u Sloveniji to nije slučaj i njihov je položaj tamo u potpunosti nedefiniran. Stoga je izražena potreba daljnjih aktivnosti kako bi se status Hrvata u Sloveniji definirao”, priopćila je vlada nakon sastanka.
Status Hrvata u Sloveniji
S tim je ciljem u veljači prošle godine osnovano Povjerenstvo za pitanje statusa Hrvata u Sloveniji s namjerom koordiniranja i uspostavljanja aktivnosti koje će pridonijeti očuvanju i razvijanju hrvatskoga identiteta te definiranju statusa Hrvata i priznanju hrvatske nacionalne manjine u Sloveniji, dodaje se.
Plenković je najavio da će sastanak na vrhu čelnika država članica Europske unije i država jugoistočne Europe iduće godine u Zagrebu biti prigoda da se nešto učini u rješavanju otvorenih pitanja sa susjednim državama.
Premijer je isto tako poručio kako očekuje nastavak aktivnosti koje će omogućiti institucionalnu, financijsku i projektnu potporu i očuvanje hrvatskog identiteta u Crnoj Gori, navodi se u priopćenju.
Na razgovorima u Banskim dvorima bili su predsjednik Saveza hrvatskih društava Slovenije Đanin Kutnjak te Adrijan Vuksanović, zastupnik u crnogorskom parlament.
Ljudi smo poput pčela.One, leteći od cvijeta do cvijeta, pelud sakupljaju i u košnice nose, a mnogi od nas idući od mjesta do mjesta traže kutak u kojem će gnijezdo svoje saviti,Neki ga nađemo u zavičaju, a neke opet život daleko od zavičaja odnese.Ipak, mi u svom srcu svoj dragi rodni kraj nosimo.Čuvamo ga u uspomeni, uspomene snažimo posjetama i njegovanjem svega onoga što smo iz zavičaja ponijeli.
Najljepše od svega su običaji, dio tradicije i kulture koji pored materinskoga jezika najbolje svjedoče tko smo i iz kojega jata smo doletjeli.
Mi Hrvati spadamo u narode čija je skoro polovica svoj dom našla pod tuđim suncem.Sanjamo svoju Hrvatsku, a mnogi su i svoje živote položili na njezin oltar u Domovinskom ratu.I kada smo konačno dobili svoju slobodnu i samostalnu državu, naša kultura, tradicija i običaji procvali su.
Naš prekrasni barjak i naša tkanica i trobojnica nisu se više krili.
Ponovo su se zaorile naše pjesme, srca življe zakucala uz zvuke tamburice.Sve ono šo se krilo i kao svetinja čuvalo, zablistalo je novim sjajem.
Probudila se i moja Cvelferija.Vjerujem da nisam jedina koja do nastanka naše slobodne Hrvatske nisam znala što to ime znači.U školama koje smo tada pohađali nije se puno govorilo o hrvatskoj povijesti, u žiži je bila najnovija, ona u kojoj je nastala država koje danas nema.
Za one koji budu ovo čitali evo što o Cvelferiji piše u Vikipediji:
Naziv Cvelferija potječe iz vojnoga jezika. U doba kada je Hrvatska bila podijeljena na pukovnije, a one na niže jedinice satnije, područje ovih sela činilo je dvanaestu satniju. Od njemačkogzwölf što znači dvanaest ovaj kraj prozvan je Cvelferijom. To su bila sela koja su se nalazila na granici s Turcima, pa su ovdašnji ljudi prozvani Graničari.
Termin se rabi i dan-danas. Svake godine se u jednom od tih sela održava kulturna manifestacija “Raspjevana Cvelferija” na kojoj sudjeluju KUD-ovi iz Cvelferije i njihovi gosti.”
A Cvelferi, stanovnici devet sela Županjske posavine kao da su se probudili i dugoga sna.Oživjele su pjesme i priče, zablistale prekrasne nošnje, srpili se razigrani vranci, dorati i žeravi, a lipe i ponosne snaše sa bajama ponovo krenile u ukrašenim kolima na vašare i priredbe.
Manifestacija RASPJEVANA CVELFERIJA skoro četvrt stoljeća svjedoči da istočna Slavonija živi.Svake godine organizira je drugo selo.Nisam imala prigodu nazočiti tom događaju u mojim dragim Podgajcima.Zahvaljujući gostoprimstvu mojih prijatelja Željka Filipovića Rore i njegove supruge Viktorije, uživala sam u toj divnoj manifestaciji nedavno, kada je Vrbanja bila domaćin 24.Raspjevne Cvelferije.
Teško je opisati svu ljepotu i bogatstvo toga događaja.Folklor, glazba, gastronomija i kao poseban dragulj u kruni ukrašena pročelja kuća te izloženi prekrasni starinski predmeti i rukotvorine, složeni u instalacije koje se ne bi postidjele pokazati na bilo kojoj izložbi u umjetničkim galerijama.
Prekrasni tkani otarci sa čunčanim motivima, stoljnjaci ukrašeni šlingom, necanim i heklanim čipkama, šokački veliki jastuci od perja sa šlinganim i toledo jastučnicama, ponjave sa šlingom od čije ljepote se jedva može oko odvojiti.Samo od sebe se postavi pitanje odakle su vrijedne Šokice crpile inspiraciju stvarajući ovu ljepotu.
A ljepote i bogatstva je bilo na svakom koraku.Svečana povorka predvođena ponosnim konjanicima na konjima koji su plijenili ljepotom i ponosnim držanjem, za njima kola,starinska drvena, obojena živim bojama, ukrašena ponjavcima i otarcima i lijepim curama i snašama što ponosno u sicu sjede, a baja obijesno pucketa kandžijom iznad leđa razigranih konja,
Iza kola povorka kulturno-umjetničkih društava u prekrasnim nošnjama, svi razdragani, pjevaju uz pratnju tamburaša,
Gledajući sve to u meni se učvrstila vjera da moja Cvelferija, moja Slavonija ima budućnost.Sva ova snaga i ljepota koju sam vidjela to jamče,Mladež u povorci znat će sačuvati ono što su im ostavili njihovi stari.I oni što odlaze, ljepotu i snagu sa sobom nose.Odlaze i vraćaju se na ovakve svečanosti da napune srce i dušu snagom iskonske ljubavi i da se jednoga dana kući vrate,
Nadu da će se vratiti daje mi sve ovo što sam vidjela i doživjela, a što je tako lijepo sročeno u meni dragoj pjesmi “Slavonijo, dok ti ime traje, čuvat ćemo stare običaje”,
A Raspjevana Cvelferija je sigurno jedan od najsvjetlijih kamenčića u mozaiku nastojanja da se očuvaju običaji, široka duša i razigrano srce Slavonije.
Ideja stara četri godine dobila je novi zamah.Posjeta delegacije Saveza hrvatskih društava u Sloveniji županu Gradske občine Ljubljana Zoranu Jankoviču 18.6.2019.rezultirala je spremnošču župana Jankovića da podrži projekt i pomogne kod same realizacije.U tu svrhu je 15.10.2019. održan sastanak u ljubljanskoj Mestni hiši podžupana Gradske občine Ljubljane Aleša Čerina i Đanina Kutnjaka predsjednika Saveza hrvatskih društava u Sloveniji sastanku je prisustvovala i Romana Franulović Bušić opunomoćeni ministar Veleposlanstva RH u Ljubljani.
Nakon što je utvrđeno da u četri godine aktivnosti vezane uz postavljanja hrvatskog spomenika, rezultirale izboru znamenite povijesne osobe koja na neki način je djelovala u Sloveniji i Hrvatskoj izbor se suzio na Ljudevita Gaja.Kod odabira lokacije za postavljanje spomenika bilo je više lokacija ali nije izabrana ni jedna iz različitih razloga.Podžupan Aleš Čerin je predložio dvije prihvatljive lokacije za postavljanje spomenika i napomenuo da do realizacije projekta može doči u kratkom vremenu. Dogovoreno je da se počne sa pripremama dokumentacije i lokacije te podnožja spomenika od strane MOL i priprema odljevka od strane SHDS.
Hrvatsko kulturno društvo bilježi 15 godina djelovanja tijekom kojih su razvijali svoje djelovanje, promicali kulturno nasljeđe hrvatske zajednice kroz povezivanje s Općinom Lendava i kulturnim društvima u Sloveniji te su zahvaljujući svojim aktivnostima postali jedna od najvažnijih poveznica Slovenije i Hrvatske. U okviru ovogodišnjeg Tjedna hrvatske kulture, HKD Pomurje, u suradnji sa Savezom hrvatskih društava u Sloveniji, bilo je domaćin 8. Sabora hrvatske kulture u Sloveniji. Najvažnijoj manifestaciji Hrvata u Sloveniji prethodio je prijem hrvatskog izaslanstva kod dožupana Općine Lendava Mihaela Kasaša te misno slavlje na hrvatskom jeziku u Crkvi sv. Katarine Lendava koje je predvodio mons. Josip Mrzljak, apostolski administrator Varaždinske biskupije.
Sabor hrvatske kulture u Sloveniji po prvi puta je održan 2012. godine upravo na inicijativu HKD Pomurje kako bi se široj slovenskoj javnosti predstavila kulturna baština koju njeguju Hrvati. Od tada se manifestacija razvila u tradiciju, a svake je godine domaćin jedan od gradova iz kojih potječu hrvatska društva. Predsjednik Saveza hrvatskih društava u Sloveniji Đanino Kutnjak istaknuo je povezanost hrvatskih društava u Sloveniji te nastavak dobre suradnje i zajedništva pod Savezom kao krovnom udrugom koja radi na promociji hrvatske kulture, turizma i hrvatskog jezika, kao i na borbi za priznavanjem Hrvata nacionalnom manjinom: “Hrvati su oduvijek bili važan dio zajednice u Sloveniji, čuvari hrvatske kulture te već dugi niz godina radimo na sustavnom jačanju povezivanja hrvatskog i slovenskog naroda.”
Svoje stvaralaštvo predstavilo 9 hrvatskih društava koja djeluju u Sloveniji
U bogatom programu koji se održao u Kulturnom domu Lendava svoje stvaralaštvo predstavilo je 9 kulturnih društava: HKD Međimurje Ljubljana, HKD Pomurje Lendava, KD Međimurje Velenje, Međimursko kulturno-umjetničko društvo “Ivan Car” Ljubljana, HKD Istra Piran, HKU Novo Mesto, HKD Velenje i HKUD Komušina Škofja Loka i Hrvatsko društvo Ljubljana posebnost je bila prvi javni nastup Folklornog ansambla Međimurje Slovenija, a manifestaciju su upotpunili Dejan Buvač recitacijama i Mirko Švenda – Žiga pjesmom.
Ovogodišnji Sabor održao se po počasnim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i predsjednika Republike Slovenije Boruta Pahora, a događaju su se odazvali brojni predstavnici političkog, kulturnog i društvenog života Hrvatske i Slovenije među kojima su bili veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Sloveniji Boris Grigić, državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić, počasni konzul Republike Hrvatske u Mariboru Šime Ivanjko, počasni konzul Republike Hrvatske u Kopru, opunomoćena ministrica u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Sloveniji Romana Franulović-Bušić, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Dario Magdić, zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec, gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak, načelnik Općine Sveti Martin na Muri Dražen Crnčec, predstavnik Općine Lendava Ivan Koncut, načelnica sektora za pravni položaj, kulturu i obrazovanje Hrvata izvan Republike Hrvatske Dubravka Severinski, pročelnica Upravnog odjela za upravu Grada Čakovca Dragica Kemeter, pomoćnik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Ivan Tepeš te predsjednik Skupštine Zrinske garde Čakovec Dražen Berkopić sa zamjenikom Mihaelom Štebihom.
Tekst i foto: Web Međimurska županija https://medjimurska-zupanija.hr/2019/09/22/hrvatska-bastina-predstavljena-na-8-saboru-hrvatske-kulture-u-lendavi/
