Hrvatska spada među zemlja čiji je broj iseljenika skoro jednak broju njezinih stanovnika.Za to postoje mnogi razlozi a najbrojniji su oni ekonomske i političke prirode.Bilo kako bilo, veliki dio hrvatskog nacionalnog korpusa razasut je diljem svijeta od dalekih prekomorskih zemalja do onih iz sudjestva kao i onih koje su nedavno, kao i Hrvatska, samostalne države postale.
Zavičajne uspomene i ljubav prema rodnoj grudi su posebna vrsta osjećaja koji se čuvaju u srcu i prenose na mlađa pokoljenja. Sjećanja na dragu domovinu koju su morali napustiti i pod drugim suncem gnijezdo svoje saviti u hrvatskim iseljenicima su živjela i preživjela mnoga iskušenja.Svoju ljubav prema hrvatskoj riječi, svoj stvaralački potencijal oni su izražavali i izražavaju njegujući svoju tradiciju i kulturu u svim njenim oblicima.
Oslobodilački rat i stvaranje nezavisne i slobodne hrvatske države dali su novi vjetar u jedra iseljeničke barke.Sva njezina djeca su osjetila da ih konačno majka može i smije na svoje grudi priviti.To posebno vrijedi za one koji su pola vijeka maštali o njoj, tugovali za njom a ocrnjeni i osuđeni njezin prag prekoračiti nisu smjeli.

Nastupilo je novo doba, doba u kojem iseljena Hrvatska i matica polako postaju jedno tijelo i jedna duša koja željom za boljitkom i ljubavlju za svoju domovinu diše.Koja ima i znanja i snage da od ove lijepe zemlje stvori zemlju rada, reda i napretka, zemlju koja će svoj djeci svojoj biti u stanju kruha dati.
Svoje ideje, svoja htijenja, svoju spremnost da rade i Hrvatsku izgrađuju iseljeni Hrvati izrazili su sazivanjem i djelovanjem dvaju svojih kongresa.
Prvi Hrvatski iseljenički kongres, u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Ureda HBK-a i BKBiH-a za hrvatsku inozemnu pastvu, kao i niza suorganizatora, održan je od 23. do 26. lipnja 2014. u Zagrebu. U radu kongresa sudjelovalo je 140 znanstvenika, kao i osoba iz crkvenoga, političkoga, gospodarskoga i kulturnoga života u Hrvatskoj i inozemstvu. Cilj kongresa je bio osmisliti nove strategije i stvoriti sustav praćenja i globalnog umrežavanja domovinske i iseljene Hrvatske.
Brojni referati iz različitih područja izašli su u bogatom zborniku.Čitajući ih shvatila sam od kolike važnosti je povezivanje iseljene i domovinske Hrvatske, upoznala se sa neslućenim znanstvenim, kulturnim, umjetničkim, gospodarskim i inim potencijalima koje imaju Hrvati u iseljeništvu.Iz svake rečenice, iz svake riječi tih radova,bilo da su autori gospodarstvenici, povjesničari, pravnici ili literati, izbija ljubav prema svemu što je hrvatsko i želja da se čvrsto povežu sa maticom, da u sinergiji sa Hrvatima koji su ostali doma od Hrvatske stvore bogatu i još ljepšu i sigurniju zemlju.
To me ponukalo da sam odlučila kada bude Drugi hrvatski iseljenički kongres sudjelovati na njemu, predstaviti položaj nas Hrvata u Sloveniji, upoznati se sa brojnim autorima čiji radovi su na mene ostavili najdublji dojam i obogatiti svoje znanje kako bi još više i bolje mogla doprinijeti nastojanju nas Hrvata u Sloveniji da ostanemo ono što jesmo i njegujemo svoje korijene.
Drugi hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016. godine u organizaciji sljedećih institucija:
Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centra za kulturu i informacije Maksimir, Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, Hrvatske maticom iseljenika, Instituta za migracije i narodnosti, Hrvatskog katoličkiog sveučilišta, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Hrvatskog Državnog arhiva, Društva hrvatskih književnika, Hrvatske gospodarske komore, Croatian Research Centre i Croatian Community Library, Macquarie University, Australia, Udruge – Domovinska i iseljenička zajednica, Međunarodnog dječjeg festivala Šibenik, Azijsko-pacifičke gospodarske komore i Klape Adriaticum Šibenik .
Na Kongresu su se na jednom mjestu okupili Hrvati kako bi izmijenjali različite ideje i stvorili nove mogućnosti za izgradnju ljepše budućnosti i zajedničkog identiteta.
Blizu 250 učesnika različitih profila raspravljalo je o fenomenu hrvatskog iseljeništva, problemima sa kojima se susreću povratnici u domovinu te o bolnoj temi egzodusa mladih obrazovanih ljudi i cijelih obitelji iz Hrvatske u razne zemlje svijeta.

Struktura kongresa:
Međunarodni znanstveno-stručni skup
Forumi – književnost i izdavaštvo, poduzetništvo, politička participacija, sport, rad udruga u iseljeništvu i dr.
Tematski okrugli stolovi
U okviru svakog sklopa bile su tematske cjeline organizirane tako da su poslije panelnog izlaganja bile diskusije.Prvi dan Kongresa je bilo najviše zajedničkih tema, a kasnije smo se učesnici razdijelili po područjima za koja smo pripremili referate.
Ja sam sudjelovala u panelu o nacionalnim manjinama te panelu o hrvatskom jeziku i književnosti.
Žao mi je da nisam mogla nazočiti nekim predavanjima i u drugim panelima ali organizirani su bili na različitim lokacijama tako da to nije bilo moguće.No, svi referati će biti objavljeni u zborniku kongresa i vjerujem daćemo u njemu naći mnogo korisnoga i zanimljivoga štiva.
Na Kongresu sam upoznala mnogo zanimljivih ljudi i vrhunskih stručnjaka iz različitih područja.Sa nekoliko njih sam se dogovorila za ciklus predavanja u Ljubljani u Hrvatskom domu na Masarykove.Posebice ističem dr. Josipa Jurčevića za područje novije hrvatske povjesti, dr. Sanju Vulić za područje hrvatskog jezika te prof. Tugu Tarle za područje kulturnoga identiteta.
Grad Šibenik se pokazao kao odličan gostitelj i svaku večer organizirao kulturni događaj na lijepoj lokaciji.

Na završetku Kongresa organizatori su priredili lijep izlet za sve učesnike na slapove Krke, u samostan Visovac te etno turističku destinaciju u Pakovu selu.
Šteta što na Kongresu nije bilo nikoga od rukovodilaca hrvatskih društava u Sloveniji i nikoga od mlađe generacije.Jedini predstavnici smo bili ja i fra Marko Prpa.
Hrvati iz drugih republika nekadašnje zajedničke države na kongres su došli sa moćnim delegacijama.
Treći kongres Hrvata u iseljeništvu planira se u Bosni i Hercegovini.Nadam se da će i na njemu biti bar jedan predstavnik Hrvata iz Slovenije.
Više o kongresu može se naći na internetu a referati će biti objavljeni u zborniku. ( Katica Pavkić Špiranec )

X