Poštovane i drage Hrvatice i Hrvati, poštovani i dragi čitatelji,
posebno mi je zadovoljstvo što Vam kao državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske mogu predstaviti rad institucije kojoj sam na čelu te njezinu skrb o Hrvatima koji žive diljem svijeta, a ovom prigodom s posebnim naglaskom na hrvatsku zajednicu u Republici Sloveniji.
Kako Vam je poznato, naš Ured je središnje tijelo državne uprave nadležno za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, koje kontinuirano prati i podupire, osmišljava i provodi različite programe i projekte te poduzima brojne aktivnosti kojima se potiče jačanje suradnje, uspostavljanje, promicanje i njegovanje dobrih partnerskih odnosa s ciljem očuvanja i razvijanja hrvatskog identiteta i povezanosti s domovinom Hrvatskom, kako Hrvata u Bosni i Hercegovini, tako i hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država i hrvatskoga iseljeništva. U skladu s time Ured prilagođava svoj pristup svakoj hrvatskoj zajednici poštujuću njezine specifičnosti.
Na temelju Ustava Republike Hrvatske 2011. godine usvojena je i donesena Strategija, potom i Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, a slijedom toga u svibnju 2012. godine osnovan je Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Osnivanjem Središnjeg državnog ureda te njegovim uspješnim radom i postignutim rezultatima u praksi su se tijekom prethodnih godina implementirali Strategija i Zakon te je uspostavljen čvrst temelj razvoja i unaprjeđenja u komunikaciji i suradnji s Hrvatima i njihovim potomcima koji žive izvan granica Lijepe naše.
Važno je naglasiti kako je skrb za Hrvate izvan Republike Hrvatske sastavni dio unutarnje i vanjske politike Republike Hrvatske, a njezin strateški cilj je očuvanje, jačanje i razvoj hrvatskog zajedništva te gospodarski i opći napredak, kako Hrvata u domovini, tako i Hrvata koji žive u drugim državama.
Ovdje treba podsjetiti kako je važno postignuće Središnjeg državnoga ureda osnivanje Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Kao što sam naziv tijela kaže ono je savjetodavno tijelo koje pruža pomoć Vladi Republike Hrvatske u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske. Konstituirajuća sjednica Savjeta održana je u prosincu 2013. u Zagrebu, a čine ga predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta te predstavnici relevantnih institucija u domovini. Članovi Savjeta ispred hrvatske zajednice u Republici Sloveniji su gospoda Đanino Kutnjak i Filip Božić
Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske kroz različite programe i projekte financijski podupire brojne aktivnosti Hrvata izvan Republike Hrvatske, kojima se omogućuje uspješnije očuvanje i jačanje hrvatskog identiteta, jačanje i promicanje veza s matičnom domovinom na svim životnim područjima, poput kulture, obrazovanja, gospodarstva i sl. Financijska potpora hrvatskoj manjini u inozemstvu pridonosi očuvanju i njegovanju hrvatske kulture, baštine i jezika među pripadnicima hrvatskog naroda, kao i jačanju hrvatskog kulturnog zajedništva. Sredstva se raspoređuju po matičnim državama hrvatske nacionalne manjine sukladno kriterijima brojčane zastupljenosti hrvatske nacionalne manjine u određenoj državi, financijske potpore domicilne države, te kvalitete projekata, odnosno iskazanih potreba hrvatske manjine. Temeljem Programa za udruge, ustanove i organizacije hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država Središnji državni ured je hrvatskoj zajednici u Sloveniji, od njegovog osnutka 2012. godine do 2016. godine, sveukupno dodijelio 1.710.000,00 kuna, dok je putem Programa financiranja posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji je započeo 2014. godine, Hrvatima u Sloveniji dodijeljeno 120.000,00 kuna. Budući da hrvatska zajednica u Sloveniji nema status nacionalne manjine te joj je uskraćeno niz prava koja uživaju Mađari, Talijani i Romi, uključujući kontinuiranu financijsku potporu slovenske države, potrebno se zalagati za povećanje financijskih sredstava koje Slovenija izdvaja za projekte udruga namijenjenih očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta Hrvata u Sloveniji.
Republika Hrvatska sustavno brine o statusu hrvatske manjine u europskim državama i ostvarivanju njezinih manjinskih prava u skladu s međunarodnim pravom. Posebnu pažnju posvećuje provedbi postojećih međunarodnih dvostranih ugovora za zaštitu hrvatske manjine. Provodeći postojeće i sklapajući nove dvostrane ugovore, Republika Hrvatska traži ispunjenje standarda i uvažavanje uzajamnosti, kako bi se osigurao opstanak i zaštitila prava za hrvatske nacionalne manjine u europskim državama kakva uživaju nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Stoga, važan segment u radu Središnjeg državnog ureda je i nadzor nad provedbom međunarodnih ugovora o zaštiti manjina putem međuvladinih mješovitih odbora (MMO), koje Republika Hrvatska ima ustrojene s Mađarskom, Republikom Srbijom, Crnom Gorom i Republikom Makedonijom. Jednako tako, Republika Hrvatska s Talijanskom Republikom ima potpisan Ugovor o međusobnoj zaštiti manjina.
Naglašeno je kako Središnji državni ured ulaže maksimalne napore u potpori i očuvanju hrvatskih zajednica diljem svijeta, a upravo Hrvati u Sloveniji su ti koji zbog svog nepriznatog statusa nacionalne manjine spadaju u prioritetno područje rada Ureda. Pitanje statusa Slovenaca u Republici Hrvatskoj u potpunosti su definirana i ponovnim uvrštavanjem u preambulu novog Ustava Republike Hrvatske (od 10. lipnja 2010. godine) te se s punim pravom postavlja pitanje statusa i reguliranje prava Hrvata kao nacionalne manjine u Republici Sloveniji.
Navodeći povijesnu činjenicu o višestoljetnoj prisutnosti Hrvata u pojedinim dijelovima Slovenije (Bela krajina, slovenski dio Istre, područje oko rijeke Sutle te Prekomurje) kao i nedvojbeno, od strane struke – kako hrvatske, tako i slovenske – višestruko dokazane autohtonosti hrvatskog etničkog elementa, hrvatska manjina ispunjava i kriterij brojnosti te se procjenjuje da danas u Republici Sloveniji živi oko 50000 Hrvata i njihovih potomaka.
Jednako tako, hrvatski jezik u Sloveniji nije priznat kao regionalni ili manjinski, premda je tradicionalno prisutan u pojedinim dijelovima Slovenije, što se posebice odnosi na područje Bele krajine te se skreće pozornost i na relevantne odredbe Okvirne konvencije Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina. Vijeće Europe je pozvalo Sloveniju da utvrdi u kojim je područjima Slovenije hrvatski jezik manjinski te da se u tim područjima primijeni II. dio Europske povelje za regionalne ili manjinske jezike. Tim slijedom Odbor stručnjaka smatra da je u slovenskom pravnom i političkom kontekstu priznavanje jezika međusobno povezano s priznavanjem manjine u čl. 64 Ustava Republike Slovenije, koji se odnosi na tradicionalne nacionalne manjine, a u koje svakako spada i hrvatska manjina.
Naposljetku, pitanje priznanja statusa nacionalne manjine za Hrvate u Sloveniji ostaje visoko političko pitanje te ga je svakako potrebno rješavati putem bilateralnih razgovora sa slovenskom stranom i ustrajati na rješavanju priznavanja statusa nacionalne manjine hrvatske zajednice u Sloveniji. Spomenuto pitanje treba se rješavati u duhu međusobnog razumijevanja i uvažavanja, priznatih međunarodnih konvencija, kao i značaja povezivanja dviju država na području zaštite prava manjina.
Ovom prigodom, kao državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, želi bih se zahvaliti svim pripadnicima hrvatske zajednice u prijateljskoj nam Republici Sloveniji, kao i Savezu hrvatskih društava u Sloveniji i svim njegovim pripadajućim društvima, na ustrajnom njegovanju hrvatskog jezika i kulture, očuvanju narodnih običaja i hrvatskog nacionalnog identiteta te njegovanju prijateljskih i dobrih odnosa sa slovenskim narodom. Stoga će Središnji državni ured nastaviti podupirati sve aktivnosti društava usmjerene na promociju hrvatske kulture i hrvatskog identiteta. Posebni naglasak biti će suradnja Ureda s ostalim relevantnim institucijama u Republici Hrvatskoj i hrvatskom zajednicom u Republici Sloveniji, a u cilju priznanja statusa nacionalne manjine Hrvatima u Sloveniji.
Božićni i novogodišnji blagdani su pred nama, stoga Vam svima želim čestit Božić te uspješnu i sretnu Novu 2017. godinu. (Zvonko Milas)