Hrvati u Sloveniji su u lipnju izborili značajan pomak u priznavanju svojega pravnoga statusnoga položaja u Sloveniji kao narodne zajednice , koja broji oko 50 tisuća ljudi, među kojima i više tisuća autohtonih Hrvata, koji već stoljećima žive na području današnje Slovenije.

Savez hrvatskih društava u Sloveniji, kojega vodi Đanino Kutnjak, a živi  u pograničnoj multietničkoj Lendavi. U višegodišnjim traženjima načina, putova i pravih adresa za ostvarivanje svojih nacionalnih prava, u mjesecu lipnju ove godine postignut je dogovor sa najvišim slovenskim organom za rješavanje pitanja narodnosti o zakonskome uređivanju i rješavanju statusa Hrvata u Sloveniji. Predsjednik Saveza hrvatskih društava Đanino Kutnjak je početkom ove godine, uz potpunu suglasnost svih hrvatskih društava u Sloveniji pokrenuo seriju postupnih razgovora sa nadležnim tijelima Republike Slovenije s ciljem pokretanja rješavanja statusa Hrvata sa mrtve točke i zapleta iz kojega se nije vidjelo rješenje. Naime, pravo rješenje jest u priznavanju hrvatske nacionalne manjine, ali to je moguće u Sloveniji ostvariti samo sa promjenom Ustava. U tom smislu bilo je nekih akcija, koje su više zamagljivale nego osvjetljavale problem, kako za hrvatsku, tako i za druge nepriznate, a vrlo brojne narodne zajednice u Sloveniji. Na temelju Deklaracije slovenskoga parlamenta bilo je ustanovljeno Vijeće za rješavanje pitanja narodnih zajednica u Sloveniji, kojega vodi ministar kulture kao predsjednik Vijeća. Ni rad tog Vijeća nije dao nikakve rezultate, barem ne do sada.

Praktično je trebalo krenuti iz početka i tražiti odgovore na pitanja, koje je postavio Savez Hrvatskih društava u Sloveniji: koje to slovensko državno tijelo rješava pitanja narodnosti, koje zakonske uvjete treba ostvariti za djelovanje takvoga Vijeća ili za drugi put do rješenja, te koje ustanove hrvatske kulture treba i može imati hrvatski narod, koji živi  u Sloveniji.

Najprije se krenulo od sastanka kod predsjednika slovenskoga parlamenta dr.Milana Brgleza. Obostranom razmjenom mišljenja došlo se do zaključka, da se treba usredotočiti na stvaranje uvjeta kulturnoga djelovanja Hrvata u Sloveniji i tražiti zakonska rješenja statusa Hrvata kao brojne narodne zajednice, koja živi u Sloveniji. Na poticaj predsjednika parlamenta održan je radni sastanak sa predsjednikom parlamentarnoga Odbora kulture Draganom Matićem, koji nam je otvorio put prema ministru kulture, što je bila i sugestija predsjednika parlamenta. U lipnju je ostvaren temeljit radni sastanak sa ministrom kulture Antonom Peršakom, gdje je zaključeno, da se učinkovito organizira i unapredi djelovanje Vijeća za pitanja narodnosti i da ministar Peršak, kao predsjednik Vijeća, u slovenskoj vladi predlaže rješenja tih pitanja. Savez hrvatskih društava je na ovome sastanku i konkretno predložio  pripremu nacrta Zakona, s kojim bi u parlamentarnome postupku postiglo rješenje za statusa narodne zajednice u Sloveniji, vjerojatno i za druge narodne zajednice. Ova inicijativa Saveza hrvatskih društava primljena je dobro u slovenskim političkim krugovima i ministar kulture je, nakon konsultacije sa predstavnikom parlamenta, sugerirao da Savez hrvatskih društava predloži taj postupak. Već nekoliko dana zatim, slovenska vlada dobila je prijedlog Saveza hrvatskih društava, u kojemu je obrazloženo, da model prema kojemu je usvojen i primijenjen Zakon o Romskoj zajednici u Sloveniji, može biti koristan i za hrvatsku zajednicu, jer bi djelovanje Hrvata dobilo zakonske okvire i nove materijalne uvjete.

U istome sklopu, ne manje značajan je i dogovor da Hrvatska zajednica u Sloveniji može ići na ustanovljenje Zavoda za hrvatsku kulturu u  Sloveniji, ako uz podršku matične države Hrvatske osigura potrebne kadrovske i materijalne uvjete.

Sve ovo što je postignuto u ovoj godini, posebice u mjesecu lipnju, nije puno, nije ono što bi trebalo u konačnici, ali je daleko više od onoga što je ili bolje reći što nije, ostvareno od ostvarenja samostalnosti Republike Hrvatske i ustanovljenja Saveza hrvatskih društava u Sloveniji. Nije manje važna ni činjenica, da je ovakav radni i konstruktivni dogovor sa slovenskim državnim organima zapravo jedan od konkretnih primjera dobre suradnje Slovenije i Hrvatske, ali ujedno i putokaz, da za takve primjere treba uložiti i napora i ustrajnosti, da se ostvare ciljevi, unatoč tome što je do konačnoga cilja priznanja  hrvatske manjine u Sloveniji još realno dosta daleko.

Ivan BOTTERI

X