Ljudska su prava temeljna prava koja ima svaka osoba, to su prava koja svako stječe svojim rođenjem, a koja su neotuđiva i nedjeljiva. Za razvoj ljudskih prava na europskoj i regionalnoj razini posebno su važni zaštita i njegovanje manjinskih prava. Općenito vrijedi da je razina manjinske zaštite izraz demokratičnosti neke države, a tolerancija prema manjinama pokazatelj je demokratske usmjerenosti njezinih državljana.
Hrvati u Sloveniji nemaju zakonski uređena posebna nacionalna prava, iako već duže vrijeme zahtijevaju da im se prizna status nacionalne manjine. Budući da hrvatska zajednica nema status nacionalne manjine, uskraćena je za niz prava koja uživaju Mađari, Talijani i Romi, uključujući i stabilnu financijsku potporu.
U 2011. godini pokrenuta je formalno-pravna procedura o priznavanju statusa nacionalne manjine za Hrvate u Sloveniji u čemu glavnu ulogu ima Savez hrvatskih društava u Sloveniji (SHDS).
U tom smislu potrebno je upoznati se sa mehanizmima zaštite manjinskih prava te identificirati ulogu koju u tome ima SHDS. SHDS pridonosi očuvanju identiteta Hrvata u Sloveniji i njihovoj vezi s matičnom državom, kroz niz različitih kulturnih aktivnosti. U ovoj je godini SHDS puno svojih aktivnosti usmjerio u promociju hrvatske manjinske zajednice u Sloveniji, prvenstvo putem uspješne provedbe kulturnih projekata.
Najvažniji događaj SHDS predstavljao je 5. Sabor hrvatske kulture u Kopru gdje su društva sa nastupima svojih kulturnih sekcija prikazala kulturni otkucaj kojeg u sklopu svojih društava i zajednice njeguje organizirana hrvatska zajednica u Sloveniji.

Tijekom proteklih godina iskustva stečena u SHDS uvjerila su nas da je za uspješno djelovanje Saveza i hrvatskih društava u Sloveniji kao i za kvalitetu projekata posebno važna stabilna financijska struktura, koja mora biti definirana u realnim vrjemenskim okvirima. U tom smislu moramo nastaviti njegovati suradnju sa Javnim skladom Republike Slovenije za kulturne djelatnosti, Ministarstvom kulture Republike Slovenije i Republike Hrvatske, Državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatskom turističkom zajednicom, Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Republici Sloveniji te ostalim institucijama koji nam pomažu financijski i organizacijski. Uz sadašnji način suradnje svim nabrojanim institucijama ćemo predložiti i adekvatna rješenja uz koja bi mogli zadržati razinu pridobivenih sredstava a svoju energiju usmjeriti u projektna rješenja koja nam u tom trenutku preostaju na raspolaganju. Veliku priliku za dodatnim sredstvima, naime, vidimo u pridobivanju evropskih sredstava.

Europska teritorijalna suradnja Interreg
Jedan od primjera navedenog je prekogranična suradnja Slovenija – Hrvatska Interreg, koj se odnosi na stvaranje podloge za razvoj koordinirane, sustavne i strateški usmjerene suradnje na lokalnoj i regionalnoj razini, s partnerima iz susjednih zemalja. Primjer dobre međugranične prakse o tom služe pobraćena gradova Rab i Kočevje, koji su unapređenje odnosa, osobito među mladima, i to putem zajedničkog sudjelovanja na kulturnim događajima, te zajedničkom apliciranju projekata za financiranje stvorili uzor za ostale.

Predstavnici Udruge rapskih samostreličara u Kočevju
Osim prekogranične suradnje natjećaje za društva i nevladne organizacije razpisuju i pojedina ministarstva, posebno Ministarstvo za kulturo RS u sklopu programa za veću socialnu integraciju ranljivih društvenih grupa te Ministarstvo vanjskih poslova RS u sklopi razvojnih i humanitarnih projekata.
Posebno interesantni evropski programi za društva mogu biti i centralizirani evropsku programi kao što su Kreativna Europa, Europa za građane i Erasmus plus.
U buduće se nadamo da ćemo uspjeti ostvariti postavljene ciljeve, održati organizacijsku kvalitetu, proširiti program i obogatiti sadržaj događaja i projekata kako na razini SHDS tako i na razini društava te nastaviti ostvarivati postavljene ciljeve. Na taj bi način u najvećoj mogućoj mjeri doprinijeli razvoju hrvatske zajednice u Sloveniji te promicanju i zaštiti manjinskih prava. (Maja Milas)

X