Hrvatske matice iseljenika središnja je nacionalna ustanova čija je misija očuvanje hrvatskog nacionalnog, jezičnog i kulturnog identiteta među pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske (RH). Stoga provodi brojne kulturne, folklorne, obrazovne, nakladničke, informativne, ekološke, sportske i druge programe, prilagođavajući ih specifičnostima hrvatskih zajednica te interesima pojedinaca. Uz tradicionalne Matičine programe (škole jezika i kulture, razne radionice stvaralaštva mladih, časopise i književne programe), zadnjih četvrt stoljeća Hrvatska matica iseljenika zakoračila je u digitalnu epohu (www.matis.hr), oplemenivši svoj program informacijsko-komunikacijskim sredstvima i multimedijskim metodičkim postupcima koji iseljeništvu pružaju reprezentativne uzorke nacionalnog stvaralaštva, uključujući češće posjete i turneje iseljenika starome zavičaju. Osnovana je 1951. godine pod nazivom Matica iseljenika Hrvatske. Najstarija je naša ustanova koja 65 godina organizirano skrbi o migrantima s ovih geografskih prostora, čiji su putovi od sredine drugog tisućljeća vodili na sve četiri strane svijeta. U zgradu na lokaciji Trg Stjepana Radića 3 u središtu Zagreba, u kojoj joj je i danas sjedište, useljava se 1965. godine. Velebno zdanje sufinancirali su hrvatski iseljenici iz Amerike, a cijeli kompleks, koji obuhvaća i Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog ima svojstvo zaštićenog kulturnoga dobra. Od Matičine palače prema Novome Zagrebu i Zračnoj luci Franje Tuđmana znakovito se pruža najljepša gradska Ulica Hrvatske bratske zajednice u znak zahvalnosti glavnoga grada svih Hrvata cjelokupnom iseljeništvu za ljubav koju pruža svojoj domovini u raznim oblicima. Ulicu krasi skulptura glasovitog zagrebačkoga gradonačelnika i Matičina predsjednika sedamdesetih iz doba Hrvatskoga proljeća Većeslava Holjevca, koji je prvi prepoznao potencijale iseljeništva i napisao nultu znanstvenu knjigu o hrvatskoj dijaspori (Hrvati izvan domovine, 1967.), te velebna zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, čija knjižna građa sadrži cjelokupnu pisanu riječ (iseljene) Hrvatske od Gutenbergova doba do digitalne epohe u kojoj su zadnjih desetljeća i svesci ovog časopisa Hrvata iz Slovenije – Korijeni.
Sinergija Matice i Državnog ureda za Hrvate izvan RH
Padom Željezne zavjese i stvaranjem neovisne i demokratske Republike Hrvatske (RH) institucija je preimenovana u Hrvatsku maticu iseljenika, proširivši suradnju s heterogenim iseljeničkim zajednicama, rasterećena bilo kakvog ideološkog koncepta, i od 1990. djeluje na temelju Zakona o Hrvatskoj matici iseljenika (NN, 59/1990.) koji je donio parlament, davši ustanovi pravnu poziciju za suradnju s hrvatskim građanima u svijetu. Institucionalnom izgradnjom mlade hrvatske države osnivačka prava HMI u ime RH danas obavlja središnje državno tijelo – Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske temeljem Zakon o odnosima RH s Hrvatima izvan RH ( NN, 124/2011., 16/2012.), a u okviru Strategije o suradnji RH s Hrvatima izvan RH (NN, 14/2011.). Strategijom i zakonom o odnosima države Hrvatske s Hrvatima izvan RH stvorene su moderne institucionalne pretpostavke za naše sustavno aktivno sudioništvo u planetarno rastućoj suvremenoj mobilnosti, prema čijim se odredbama trenutačno u Vladi RH usklađuje Zakon o HMI za učinkovitiju suradnje s pripadnicima hrvatskog naroda koji žive izvan granica Lijepe Naše.
Zajednička nam je misija
razvitka hrvatskog etničkog i kulturnog identiteta i očuvanje materinskoga jezika i to s nove pozicije hrvatskoga kao jednog od službenih jezika Europske unije, čija je Republika Hrvatska punopravna članica. Očuvanje hrvatskog identiteta i jezika naših ljudi u domicilnim zemljama vrlo je složen zadatak budući da Hrvata i građana hrvatskog podrijetla u svijetu ima oko 3,5 milijuna, a dobar dio njih više ne govori hrvatskim jezikom. Republika Slovenija jedina je članica Vijeća Europe od 12 zemalja u kojima živi hrvatska manjina u srednjoj i jugoistočnoj Europi, koja nije uskladila status hrvatskog jezika s standardima iz Okvirne konvencije Vijeća Europe o zaštiti nacionalnih manjina i Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima. S druge strane, Republika Hrvatska kao članica Vijeća Europe točno dva desetljeća i europske zajednice naroda koja obuhvaća 47 država, obvezala se poticati demokratski razvoj, ljudska prava i slobodu medija, odnosno primjenjivati europske standarde o tim najbitnijim pitanjima demokracije o čemu vjerodostojno svjedoči status slovenske manjine u RH. U cijeloj Europi, procjenjuje se, ima 307 manjinskih zajednica s više od 103 milijuna pripadnika. Prema tome svaki je 7. Europljanin pripadnik neke nacionalne ili etničke manjine. U toj golemoj skupini je i pola milijuna pripadnika hrvatskih etničkih zajednica koje žive stoljećima izvan matične zemlje kao građani slijedećih država: Austrije, Bugarske, Crne Gore, Češke, Italije, Kosova, Mađarske, Makedonije, Rumunjske, Slovačke, Srbije i Slovenije.
Danas, Hrvatska matica iseljenika – (www.matis.hr), stvara tehnološke infrastrukturne pretpostavke za suradnju s Y generacijom, koja stasa u domicilnim višejezičnim i višekulturnim sredinama svijeta kamo su se Hrvati raselili – sudjelujući u sva tri globalna migracijska vala kao dio europskih migracija u Novi svijet, dijeleći pri tom sudbinu ostalih iseljeničkih naroda. Povijesne, političke, nacionalne, vjerske, ekonomske, socijalne i druge okolnosti uzrokovale su iseljavanje stanovništva iz Hrvatske od 15. stoljeća do suvremenoga doba. Logično je stoga da Matičin interaktivni web portal bilježi na stotine tisuća posjeta dnevno! Rasprave o iseljenicima i identitetu migranata u zemljama prihvata danas su prisutnije nego ikada prije jer je znatiželja suvremenoga doba povezana sa globalizacijskim procesima i novim blagodatima društvenih mreža koje kreiraju novu zavičajnost. Time i hrvatski migranti, osim dosadašnje dominantne uloge glavnih sudionika na tržištu radne snage, dobivaju novu socijalno i kulturno integrirajuću ulogu na svim razinama – pogotovo što je početkom 21. stoljeća svaka 35. osoba na Zemlji međunarodni migrant.
Ustroj HMI
Hrvatsku maticu iseljenika vodi Upravni odbor sastavljen od uglednih predstavnika hrvatske kulturne, znanstvene, gospodarske i političke zajednice, a imenuje ga i razrješava Vladin Ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Upravni odbor odlučuje o programskim ciljevima Hrvatske matice iseljenika i cjelovitom sadržaju i opsegu njezinog djelovanja te nadzire provedbu programa. Maticom rukovodi ravnatelj kojega na prijedlog Vlade RH i Državnog ureda imenuje Upravni odbor. Tako je aktualna Matičina ravnateljica profesorica Mirjana Ana Maria Piskulić, višegodišnja diplomatkinja i sama dijete iseljenika iz Južnoafričke Republike.
HMI ima više radnih jedinica, od kojih izdvajamo, Odjel za školstvo, znanost i sport, čija je rukovoditeljica Lada Kanajet Šimić, prof. (e-mail: lada@matis.hr); Odjel za kulturu s Odsjekom iseljeničke baštine, kojem je rukovoditeljica Srebrenka Šeravić, prof. (e-mail: folklor@matis.hr); Odjel za hrvatske manjine, kojeg rukvodi Marin Knezović, mr. sc. (e-mail: marin.knezovic@matis.hr); Odjel za nakladništvo, kojeg rukvodi autorica ovih redaka Vesna Kukavica, prof. (e-mail: vesna@matis.hr)… Središnji ured HMI nalazi se u Zagrebu, a u četiri regionalna centara djeluju područni uredi, i to u Rijeci, Splitu, Dubrovniku i Vukovaru. Hrvatska matica iseljenika u prosjeku godišnje realizira 60 programa u kojima sudjeluju na stotine hrvatskih udruga sa svih kontinenata – od Sjeverne i Južne Amerike, Afrike, Australije i Novoga Zelanda do Europe.
Opis programa: priključite se Matičinim ljetnim školama i radionicama!
Hrvatska matica iseljenika priređuje jezične, kulturne, baštinske, obrazovne, nakladničke, ekološke, sportske i informativne programe uz podršku suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
Tako se u RH i inozemstvu tradicionalno priređuju: Škole i radionice hrvatskog jezika, povijesti i kulture; Škole i radionice folklora tj. tradicijske plesne i glazbene kulture kao i etnoradionice izrade narodnoga ruha; Filmske i kazališne radionice; Seminari za usavršavanje novinara za rad s novim medijima; Festivali i glazbeno-scenske manifestacije kulturnoga stvaralaštva; Manifestacije iz svijeta knjige, prevodilaštva i knjižničarske djelatnosti te literarna natjecanja mladih i onih pisaca u zrelijoj dobi, kao i stručne tribine s interkulturalnom tematikom, uz stvaranje Matičinog digitalnog repozitorija iseljeničkih knjiga s otvorenim pristupom; Izdaju se časopisi i serijske publikacije (elektronički dnevnik tj. web portal HMI, mjesečnik časopis Matica, godišnjak Hrvatski iseljenički zbornik); Tiskaju se knjige i prezentira se nakladništvo na novim medijima; Izložbe i manifestacije iz područja likovne umjetnosti, te galerijsko-muzejske djelatnosti s izgradnjom središnjeg baštinskog depoa iseljeništva. Matica desetljećima organizira: Stručne skupove iz područja stvaralaštva izvan matične zemlje; Stručne ekskurzije učenika i studenata kao i sportaša hrvatskih korijena; Gostovanja i razmjene kulturnih udruga i grupa iz domovine i svijeta kao i sportske susrete i natjecanja. Uključuje se Matica i u organizaciju te promidžbu gospodarskih foruma dijaspore posljednjih desetljeća i sl.
Eto stotine razloga da već ovoga ljeta uputite svoju djecu na oplemenjeno ljetovanje u domovinu Hrvatsku, kako bi usput uživali u usavršavanju hrvatskoga jezika i boljem poznavanju suvremene kulturne produkcije Republike Hrvatske. Ne zaboravite, suvremena mobilnost podrazumijeva i upućivanje mladih na studij na mnoštvo atraktivnih sveučilišnih programa diljem Lijepe Naše od Dubrovnika, Splita, Zadra, Pule, Rijeke, do Varaždina, Čakovca, Osijeka i Zagreba.
Turneje iseljenika i ekskurzije hrvatskih manjinaca iz susjedstva
Uz strance koji žele upoznati kulturu svojih prijatelja iz Hrvatske među kojima su najbrojniji Slovenci, kulturni turizam Hrvatske, koji na poseban način potiče HMI, sve više privlači brojne potomke hrvatskih iseljenika. Dolaze mladi iz svjetskih metropola koje su izrasle uz staze prošlostoljetnih smolonosnih, salitrenih i zlatnih groznica sa raznih meridijana od juga Afrike do Patagonije i novozelandskoga Južnog otoka, gdje je tijekom 19. i 20. stoljeća osiguravan ekonomski prosperitet raseljenim hrvatskim obiteljima. Hrvatski građani iz europskih zemalja tradicionalno provode godišnji odmor na Jadranu, uz konzumiranje kulturnog i vjerskog turizma, kojima prednost daje drugi naraštaj naših iseljenika, onaj s visokom naobrazbom i neobičnim izgovorom hrvatskog jezika. Ta je migrantska skupina zapravo već više desetljeća zamijenila ljetovanje kod rodbine radoznalim turama s ciljem upoznavanja (tradicijske) kulture Hrvatskoga zagorja, Međimurja, Slavonije i Baranje, Istre, Kvarnera i Dalmacije, gdje su im rođeni preci. Takvim su turama skloni i američki i kanadski Hrvati iz kulturnih udruga koje djeluju u sklopu naše najstarije iseljeničke Omladinske kulturne federacije Hrvatske bratske zajednice Amerike.
Evo ideje, vaš tradicionalni projekt stvaralaštva koja se najljepše vidi u godišnjoj manifestaciji Sabor hrvatske kulture u Sloveniji – reprizirajte u jednom od hrvatskih kulturnih središta s ove strane granice, kako bi kulturna javnost iz domovine iz prve ruke upoznala stvaralaštvo Hrvata iz Slovenije. ( Vesna Kukavica
E mail: vesna@matis.hr)