S ciljem unapređenja i jačanja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske od 16. do 17. srpnja 2015. godine u Zagrebu je održana 2. sjednica Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike.

Na početku sjednice, prof.dr.sc. Nevenko Herceg, predsjednik Savjeta pohvalio je napore koje je Republika Hrvatska učinila i čini prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske. “Zahvaljujem Vladi Republike Hrvatske i Državnom uredu za Hrvate izvan Republike na konstantnoj potpori koju su nam pružali i pružaju u svim našim potrebama” – zaključio je Herceg i dodao kako će sjednica biti novi zamah u daljnjem radu Savjeta te će doprinijeti još boljem upoznavanju i razumijevanju među pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske.

Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske je naglasila kako Savjet ima odgovornu zadaću : “Osim predlaganja konkretnih mjera, uloga Savjeta i svih nas je prije svega jačati zajedništvo, kako između Republike Hrvatske i Hrvata koji žive izvan njezinih granica, tako i zajedništvo između pripadnika hrvatske manjine, hrvatskog iseljeništva te Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Prvog dana sjednice potpredsjednici Savjeta podnijeli su izvješće o radu: g. Luka Krilić za hrvatsko iseljeništvo u europskim zemljama, g. John Kraljić za hrvatsko iseljeništvo u prekooceanskim zemljama, g. Tomislav Žigmanov za hrvatsku manjinu u 12 europskih zemalja, te g. Vlado Džoić (umjesto potpredsjednika g. Ilije Nakića) za Hrvate u Bosni i Hercegovini.

Održane su i tri panel diskusije na temu gospodarstva, temu kulture, obrazovanja i znanosti te o statusnim pitanjima poput stjecanja državljanstva Hrvata izvan Republike Hrvatske, osobnih iskaznica ili boravišta.
Drugog dana rada Savjeta raspravljalo se o ključnim temama te potrebnim mjerama za nastavak unapređenja odnosa između Republike Hrvatske s pripadnicima hrvatskog naroda koji žive izvan njenih granica.

Poseban naglasak stavljen je na potrebu nastavka provođenja i razvijanja programa učenja hrvatskog jezika u hrvatskim zajednicama diljem svijeta.

Također se razgovaralo o mogućnosti olakšavanja pristupa glasovanju Hrvata izvan Republike Hrvatske (poput uvođenja dopisnog glasovanja) te o potrebi zastupljenosti predstavnika svih Hrvata izvan Republike Hrvatske u Hrvatskom saboru (uključujući predstavnike hrvatske manjine i hrvatskog iseljeništva). Istaknuto je i da je važno olakšati i ubrzati postupak stjecanja hrvatskog državljanstva.

Na sjednici se raspravljalo o potrebi afirmativnije porezne politike prema povratnicima (osobito umirovljenicima) te o potencijalima gospodarske suradnje između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Razgovaralo se i o potrebi razvoja programa koji bi mladima omogućili povoljnije putovanje u domovinu kao temelj budućim programima razmjene, kao i o potrebi osnivanja posebnih centara za promicanje hrvatske kulture u vodećim svjetskim metropolama.

Razgovaralo se i o važnosti uvođenja izravnih letova između Hrvatske i prekomorskim zemalja koji bi doveli do dodatnog povećanja turizma i investicija te održali snažnu povezanost Hrvatske i Hrvata koji žive izvan njenih granica.

Podsjećamo da Savjet čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta te zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj Vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Tijekom sjednice Savjeta predstavljeni su i rezultati rada, te aktivnosti, programi i projekti koje provodi Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.